Podaci na svetskim berzama pokazuju da su cene suncokreta više nego na domaćem tržištu. Zbog čega je ove godine ponuda uljara i drugih otkupljivača čak za 60 posto niža nego lane? Nakon što su prošle godine, da bi održali proizvodnju, plaćali čak 55 dinara za kilogram, što je prema podacima Poslovne zajednice za industrijsko bilje bilo i za 10 dinara više nego u okruženju, uljari i otkupljivači su rukovođeni najavama vanprosečnog roda odlučili da otkupne cene drastično smanje, pa su one od 24 do 26 dinara.Iako se ove godine u svetskim razmerama očekuje veća proizvodnja suncokreta za 11 posto, ipak se cene uljarica na svetskim berzama nisu tako survale kao u Srbiji...
Podaci na svetskim berzama pokazuju da su cene suncokreta više nego na domaćem tržištu. Zbog čega je ove godine ponuda uljara i drugih otkupljivača čak za 60 posto niža nego lane?
Nakon što su prošle godine, da bi održali proizvodnju, plaćali čak 55 dinara za kilogram, što je prema podacima Poslovne zajednice za industrijsko bilje bilo i za 10 dinara više nego u okruženju, uljari i otkupljivači su rukovođeni najavama vanprosečnog roda odlučili da otkupne cene drastično smanje, pa su one od 24 do 26 dinara.
Iako se ove godine u svetskim razmerama očekuje veća proizvodnja suncokreta za 11 posto, ipak se cene uljarica na svetskim berzama nisu tako survale kao u Srbiji.
Iako su prošle godine profitirali na suncokretu, pa su ga stoga ove godine više i sejali, proizvođači nakon što su loše prošli sa žitom, sada beleže nove gubitke.
Stručnjaci su skloni da kažu da je ovakav seljački bunt zapravo posledica loše privatizacije u prerađivačkom sektoru, gde se primarni proizvođači dovode pred svršen čin, pa pribegavaju radikalnim merama, blokadama fabrika i silosa. Država se opredelila za slobodno tržište, ona ne određuje cene, ali može da posreduje u pregovorima, a dugoročno da strategijom odredi indikativne cene, što je praksa u zemljama Evropske unije.