
Uvoz u BiH i dalje raste brže od izvoza, dok stručnjaci upozoravaju da su za jačanje domaće proizvodnje potrebni veća podrška, ulaganja i konkurentnije kompanije
Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine u prvih sedam mjeseci ove godine premašio je osam milijardi KM, dok podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da uvoz i dalje raste brže od izvoza. Istovremeno rastu i uvoz i izvoz robe, ali je vrijednost robe koja ulazi u zemlju i dalje veća od vrijednosti one koja se izvozi. Uvoz je u prvih sedam mjeseci ove godine povećan za 6,8 posto, što potvrđuje da je Bosna i Hercegovina i dalje izrazito uvozno orijentisana.
Belma Alihodžić, stručna saradnica u Vanjskotrgovinskoj komori BiH, navela je da su najveću vrijednost uvoza ostvarila naftna ulja i ulja dobijena od bitumenskih minerala. Posebno se izdvaja podatak da se čak 80 posto hrane u Bosni i Hercegovini uvozi. Takav trend je nepovoljan i zbog toga što se u zemlju uvoze i proizvodi koje domaći poljoprivrednici mogu barem djelimično proizvoditi.
Izvoz porastao za 5,6 posto
S druge strane, zabilježeni su i pozitivni pokazatelji u izvozu. U odnosu na isti period prošle godine, izvoz je povećan za 5,6 posto. Alihodžić je navela da rast izvoza izolovane žice za 129 miliona KM pokazuje snažnu poziciju automobilske i elektroindustrije u izvoznoj strukturi Bosne i Hercegovine, prenosi FTV.
Značajan doprinos dali su i proizvodi od aluminija, dok je rast ukupnog izvoza BiH u drugom kvartalu 2026. godine najvećim dijelom ostvaren zahvaljujući kontinuiranom rastu izvoza metala, mašina i proizvoda elektroindustrije. Uprkos tome, vanjskotrgovinski deficit ostaje visok iz godine u godinu, a u tekućoj godini već je premašio osam milijardi KM.
Ekonomski stručnjak Damir Bećirović smatra da je jedan od ključnih načina za njegovo smanjenje povećanje konkurentnosti domaćih kompanija na međunarodnom tržištu.
Stručnjaci traže veću podršku domaćoj proizvodnji
Igor Gavran ističe da je za promjenu postojećeg stanja potrebno više ulaganja i podrške domaćoj proizvodnji, kako bi ona bila zastupljenija na domaćem tržištu, ali i kako bi se povećao izvoz. Prema njegovim riječima, važnu ulogu imaju i sami građani.
Ako potrošači u prodavnicama i ugostiteljskim objektima budu tražili domaće proizvode umjesto uvoznih, smanjivat će se i potražnja za robom iz inostranstva, naglasio je Gavran.
Trendovi vanjskotrgovinske razmjene istovremeno pokazuju da postoje sektori u kojima BiH ima prostor za rast. Jedan od njih je poljoprivreda, koja bi mogla imati važnu ulogu i u domaćoj proizvodnji i u izvozu.
Agro sektor vidi se kao velika prilika
Potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković smatra da je za razvoj poljoprivrede potrebno razumijevanje vlasti i sistem subvencija koji bi omogućio da se domaćim proizvođačima isplati proizvoditi hranu. Da bi se potencijali domaće poljoprivrede pretvorili u konkretne rezultate, potrebna su i veća ulaganja države.
Bećirović smatra da bi vlast kroz poreska rasterećenja, smanjenje opterećenja rada i određene poreske olakšice usmjerene na razvoj inovativnosti mogla pomoći da domaća privreda postane otpornija i konkurentnija. Podaci o robnoj razmjeni Bosne i Hercegovine sa svijetom ukazuju na to da bi se slični trendovi mogli nastaviti i do kraja godine.
Kao jedan od dugoročnih pravaca navodi se zamjena dijela uvoza domaćim proizvodima, uz istovremeno povećavanje izvoza i jačanje domaće ekonomije.