- Bosna i Hercegovina

Druga faza smanjenja doprinosa još na čekanju: Vlada najavila rasterećenje, ali nameti visoki

Skoro godinu nakon što je Vlada Federacije BiH najavila nastavak fiskalnog rasterećenja, poslodavci i dalje čekaju novu fazu smanjenja doprinosa. Zbirna stopa trenutno iznosi 36 posto, nakon što je od 1. jula 2025. godine smanjena s ranijih 41,5 posto.

Prvo smanjenje značilo je 5,5 procentnih poena manje, odnosno relativno smanjenje stope od gotovo 13,3 posto. Na primjeru minimalne plate od 1.000 KM, ukupni trošak doprinosa po radniku smanjen je sa 648,23 KM na 562,32 KM, što je predstavljalo uštedu od 85,91 KM mjesečno po zaposlenom. Kod većih plata, ušteda je, naravno, veća.

Šira reforma

Međutim, Vlada je još prilikom prvog smanjenja poručivala da je riječ o početku šire fiskalne reforme. Premijer FBiH Nermin Nikšić najavljivao je da će nakon smanjenja doprinosa uslijediti i fiskalizacija, kao dio reformskog paketa.

- Reformu vodimo u etapama, odgovorno i postepeno, bez stvaranja finansijskog vakuuma, poručio je Nikšić u junu 2025. godine.

Međutim, nastavak rasterećenja ubrzo je povezan s drugim važnim pitanjem – prihodima penzionog sistema. Nakon prvog smanjenja doprinosa, prema ranijim izjavama premijera, prihodi za penzijsko osiguranje bili su manji za gotovo 40 miliona KM mjesečno. Ako bi se takav iznos posmatrao na godišnjem nivou, riječ je o približno 480 miliona KM manje prihoda, koje je potrebno nadoknaditi iz drugih izvora.

Zbog toga je Vlada kao jedan od ključnih preduslova za novu rundu smanjenja doprinosa postavila fiskalizaciju. Nikšić je tada poručio da se rezultati novog sistema prvo moraju pratiti kroz najmanje jedan ili dva kvartala.

U međuvremenu, novi Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH objavljen je u „Službenim novinama“ 4. februara 2026. godine. Cilj novog sistema je bolje evidentiranje transakcija, smanjenje sive ekonomije i efikasnija kontrola prometa i prihoda.

Ipak, usvajanje zakona ne znači da je novi sistem već u punoj primjeni. Potrebno je donijeti podzakonske akte i osigurati tehničke i administrativne uslove za njegovo funkcionisanje. Zbog toga još nije moguće govoriti o rezultatima fiskalizacije na osnovu kojih bi Vlada mogla procijeniti koliko dodatnih prihoda može očekivati.

Trošak rada

Dok se čeka na novu fazu, Vlada je koristila druge mehanizme za povećanje primanja zaposlenih. Poslodavcima je omogućena isplata neoporezive pomoći radnicima do 300 KM mjesečno, a ta mogućnost produžena je do kraja 2026. godine. Istovremeno je najniža plata u Federaciji za 2026. godinu povećana sa 1.000 na 1.027 KM.

Ipak, ove mjere nisu isto što i trajno smanjenje doprinosa. Za poslodavce bi novo smanjenje značilo niži trošak rada, dok bi za Vladu istovremeno značilo potrebu da osigura stabilne prihode za penzioni i druge fondove.

Zato je ključna nepoznanica kada će biti ispunjeni uslovi koje je Vlada ranije postavila za drugi krug reforme. Prva faza je već donijela konkretno rasterećenje – 5,5 procentnih poena manje na zbirnu stopu i desetine miliona maraka mjesečnih ušteda privredi – ali je istovremeno otvorila pitanje kako nadoknaditi izgubljene prihode javnih fondova.

Ispod 30 posto

Udruženje poslodavaca u FBiH ranije je smanjenje zbirne stope doprinosa sa 41,5 na 36 posto ocijenilo kao važan, ali tek prvi korak u rasterećenju privrede. Poslodavci su godinama tražili smanjenje opterećenja rada, a nakon usvajanja izmjena Zakona o doprinosima poručili su da se fiskalna reforma ne smije zaustaviti na ovoj stopi.

Prema njihovom stavu, cilj treba biti smanjenje ukupnog opterećenja na rad ispod 30 posto, odnosno dostizanje stope od 28,5 posto. Iz Udruženja su ranije upozoravali da visoki nameti otežavaju poslovanje, smanjuju konkurentnost domaćih kompanija, utječu na visinu primanja radnika i otežavaju otvaranje novih radnih mjesta.