
Svjetska banka prognozira da će ekonomija Bosne i Hercegovine u 2026. godini ostvariti rast od 2,4 posto, što je ispod očekivanog prosjeka zapadnog Balkana od 3,1 posto, dok bi u naredne dvije godine privredna aktivnost u zemlji trebala postepeno jačati.
Istovremeno, u novom Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan, objavljenom danas, upozorava se da su visoki troškovi trgovine i složene regulatorne procedure među ključnim preprekama snažnijem ekonomskom razvoju, konkurentnosti preduzeća i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta u regionu.
Prema projekcijama Svjetske banke, privredni rast BiH trebao bi ubrzati s procijenjenih 2,1 posto u 2025. na 2,4 posto u ovoj godini, dok se za 2027. predviđa rast od 2,9 posto, a za 2028. godinu 3,1 posto.
Ipak, prognoze za BiH nešto su nepovoljnije nego u proljetnom izvještaju Svjetske banke. Očekivane stope rasta za sve tri godine, od 2026. do 2028, snižene su za po 0,1 procentni poen.
Ekonomija BiH je, prema podacima iz izvještaja, u 2023. godini zabilježila rast od dva posto, koji je u 2024. ubrzao na 3,2 posto, prije usporavanja u 2025. godini.
Na nivou šest ekonomija zapadnog Balkana, koje obuhvataju Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, Svjetska banka očekuje ubrzanje prosječnog ekonomskog rasta sa 2,6 posto u 2025. na 3,1 posto u 2026. godini, prvenstveno zahvaljujući potrošnji i investicijama.
Daljnje jačanje privredne aktivnosti očekuje se u 2027, kada bi regionalni rast trebao dostići 3,4 posto, a ista stopa predviđa se i za 2028. godinu.
Takva kretanja, navodi se u izvještaju, potvrđuju otpornost ekonomija zapadnog Balkana na vanjske šokove i nastavak njihovog ekonomskog približavanja Evropskoj uniji, uprkos geopolitičkim neizvjesnostima i slabijoj privrednoj aktivnosti ključnih trgovinskih partnera.