Rusko preduzeće IDC („Infrastruktura development i konstrakšn d. o. o.”), registrovano u Beogradu, koje je bilo glavni izvođač radova na gradnji trase gasovoda „Turski tok” preko Srbije biće podizvođač i za deo bugarske deonice ovog gasovoda, saznaje nezvanično „Politika”.
Dozvolu za gradnju gasovoda od Bugarske do Srbije dobio je saudijski konzorcijum „Arkad”. Portal „Si njuz” podseća da je „Bulgartransgas” potpisao ugovor vredan 1,1 milijardu evra sa konzorcijumom „Akad”, čije je sedište u Saudijskoj Arabiji.
IDC će graditi više od 100 kilometara gasovoda kroz Bugarsku, od granice s Srbijom, kao jedan od podizvođača, i to tako što će biti iskorišćena mehanizacija kojom se radilo u našoj zemlji, a radiće i deo radnika koji su gradili „Turski tok” preko Srbije i imaju iskustvo u ovakvim velikim projektima. Oni će pripremati teren, postavljati i zavarivati cevi gasovoda. Dakle, reč je o kompletnoj usluzi, kaže isti izvor.
Ovim su potvrđene najave prvog čoveka „Srbijagasa” Dušana Bajatovića da bi firme koje su gradile srpsku deonicu „Turskog toka” mogle da pripomognu komšijama u Bugarskoj kako bi što pre završili svoj deo posla, jer bez bugarskog dela gasovoda nema gasa ni za Srbiju.
Naime, IDC će graditi trasu od granice sa Srbijom do unutrašnjosti Bugarske koristeći kompletnu svoju mehanizaciju, a ugovor s izvođačima je već potpisan i radovi bi trebalo da počnu u martu. Posao izgradnje trase preko Bugarske podeljen je na pet podizvođača koji bi trebalo da završe i gradnju dve kompresorske stanice u Bugarskoj. Isti izvor „Politike” potvrđuje da je ova ugledna ruska kompanija dobila tender da gradi „Turski tok” preko Srbije kao glavni izvođač, a jedan do podizvođača im je bio „Srbijagas”, uz italijanski „Sajpem”.
Trasu nacionalnog magistralnog gasovoda od bugarske do mađarske granice, kojom će biti dopreman ruski gas iz „Turskog toka”, projektovao je italijansko-srpski konzorcijum „Sajpem-Srbijagas”.
Isti izvor kaže da je Srbiji ostalo da završi gradnju kompresorske stanice koja je neophodna za potiskivanje gasa koji bi potom preuzimali Mađari, budući da „Turski tok” iz Srbije ide ka njima. Najveći problem u celom poslu je naći zavarivače, koji su deficitarni u Srbiji, a bez kojih posao ne može da se radi. Ni kad je reč o zavarivanju cevi, a ni kompresorskih stanica.
U Bugarskoj je otvorena prva deonica gasovoda „Turski tok” u dužini od 11 kilometara, koja se proteže od granice s Turskom do kompresorske stanice „Strandža”. Radove na projektu završilo je lokalno mešovito preduzeće, u skladu sa ugovorom u vrednosti od 14,2 miliona evra. Kako je potvrđeno, izgradnja drugog kraka gasovoda „Turski tok” biće završena do naredne grejne sezone.
Ruski „Gasprom” je u maju 2017. godine započeo izgradnju prvog kraka gasovoda „Turski tok” polaganjem cevi ispod Crnog mora u dužini od 930 kilometara do turske obale. Taj krak je namenjen snabdevanju Turske gasom, dok će drugi krak, namenjen isporukama gasa zemljama južne i jugoistočne Evrope, u dužini od 180 kilometara, ići preko turske teritorije do granice sa susednim zemljama. Kapacitet svakog kraka gasovoda je po 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje.