Koraci ka većem ulaganju srpskih firmi na KiM

Bez autora
Oct 13 2015

Robna razmena između centralne Srbije i Kosova i Metohije vredna je oko 500 miliona dolara, s tim što se znatno više robe plasira na tržište pokrajine. Godinu i po se sastaju srpska i kosovska privredna komora, a privrednici direktno šest meseci. Privrednici su pozvani da otvaraju i ćerke firme na KiM. Niškoj kompaniji Priština je u kilometrima bliža od Beograda, ali ne i kada je reč o neophodnim odobrenjima. Postoji interesovanje za plasman robe 'Niške mlekare' na tržište Kosova. Međutim, postoje prepreke kroz veterinarski sertifikat da bi se roba plasirala na to tržište, kaže Nikola Milačić iz "Niške mlekare". A ovaj sertifikat je samo jedan od administrativnih koraka neophodnih da bi se trgovina iz nelegalnog prevela u legalan sektor.

Robna razmena između centralne Srbije i Kosova i Metohije vredna je oko 500 miliona dolara, s tim što se znatno više robe plasira na tržište pokrajine. Godinu i po se sastaju srpska i kosovska privredna komora, a privrednici direktno šest meseci. Privrednici su pozvani da otvaraju i ćerke firme na KiM.

Niškoj kompaniji Priština je u kilometrima bliža od Beograda, ali ne i kada je reč o neophodnim odobrenjima.

"Postoji interesovanje za plasman robe 'Niške mlekare' na tržište Kosova. Međutim, postoje prepreke kroz veterinarski sertifikat da bi se roba plasirala na to tržište", kaže Nikola Milačić iz "Niške mlekare".

A ovaj sertifikat je samo jedan od administrativnih koraka neophodnih da bi se trgovina iz nelegalnog prevela u legalan sektor.

"Morali smo da se bavimo pitanjima usaglašavanja akreditovanih laboratorija, sporovima među kompanijama, to smo završili, postigli smo dogovor oko licenci za lekove, fito-sanitarne sertifikate. Sada radimo na usaglašavanju sertifikata za mlečne i mesne proizvode", kaže predsednik PKS-a Marko Čadež.

Ovaj poslednji trebalo bi da bude rešen do kraja godine. A pre više od pola godine, privrednicima je od Vlade stigao poziv da ulažu na KiM, kako u srpskim, tako i u albanskim sredinama uz pogodnost nižih poreza.

Ideja je bila i stvaranje konzorcijuma firmi koje bi zajedno nastupale na trećem tržištu. Izgleda da su prepreke bile jače od ideja, a predsednik srpske komore ističe da su trenutno firme u konkretnim pregovorima.

Predsednik kosovske privredne komore Safet Grdžaliju kaže da će biti najsrećniji ako do kraja godine velike firme iz Srbije počnu da ulažu u proizvodnju na KiM.

"Možete zamisliti da se otvori firma, da u njoj radi 50 Srba, 25 Albanaca", kaže Grdžaliju.

Tržište od dva miliona ljudi važno je za firme iz centralne Srbije. Na Kosovu je najviše prehrambene robe, poljoprivrednih artikala i hemikalija.

"Kad smo radili prvi sajam oktobra 2013. tada smo imali problema. Firme nisu bile spremne, nismo znali kako će da reaguju. Sada je taj put trasiran i olakšan pa poslovni ljudi nemaju problem da izađu iz poslova, da ne moraju da se kriju ko s kim radi, tu su, pije se, jedu zajedno", kaže Amir Tesuni iz NVO "Spark".

Do konkretnih poslova – novi susreti. Sledeće nedelje gosti na sajmu energetike biće 12 kosovskih kompanija. Slede i susreti komora i privrednika iz regiona iz oblasti elektromašinogradnje.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik