Broj novih preduzeća se u Nemačkoj iz godine u godinu smanjuje. I nadležni se tome raduju. Sve je manje preduzetnika, jer je sve manje i nezaposlenih. U Srbiji, s druge strane, uobičajeni zakoni očigledno ne važe. Ma koliko verovali da ljudi pokreću posao iz nužde, kada izgube radno mesto, podaci otkrivaju da je u godinama najveće "gužve" na srpskom tržištu rada drastično padao i broj novoosnovanih preduzeća i radnji. Stopa nezaposlenosti, prema zvaničnim podacima, u poslednjoj deceniji bila je najveća 2012. godine - 23,9 odsto. Te godine pokrenuto je ukupno 38.848 firmi i radnji. To je za oko 15.600 manje nego 2008. godine kada je bez posla zvanično bilo 13,6 odsto radno sposobnih građana Srbije. Valja imati na umu i da svake godine sa tržišta "ispari" skoro podjednak broj preduzeća i radnji.
Broj novih preduzeća se u Nemačkoj iz godine u godinu smanjuje. I nadležni se tome raduju. Sve je manje preduzetnika, jer je sve manje i nezaposlenih. U Srbiji, s druge strane, uobičajeni zakoni očigledno ne važe. Ma koliko verovali da ljudi pokreću posao iz nužde, kada izgube radno mesto, podaci otkrivaju da je u godinama najveće "gužve" na srpskom tržištu rada drastično padao i broj novoosnovanih preduzeća i radnji.
Stopa nezaposlenosti, prema zvaničnim podacima, u poslednjoj deceniji bila je najveća 2012. godine - 23,9 odsto. Te godine pokrenuto je ukupno 38.848 firmi i radnji. To je za oko 15.600 manje nego 2008. godine kada je bez posla zvanično bilo 13,6 odsto radno sposobnih građana Srbije. Valja imati na umu i da svake godine sa tržišta "ispari" skoro podjednak broj preduzeća i radnji.
U Agenciji za privredne registre objašnjavaju da je "fluktuacija" među preduzetnicima velika, da su mahom sami zaposleni i zatvaraju radnju čim uvide da posao ne ide. Ubrzo, međutim, ponovo osnivaju svoj biznis i rade u istoj ili sličnoj delatnosti.
- U Srbiji nezaposleni nisu najbrojniji među preduzetnicima - kaže Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku.
- Najbrojniji su preduzetnici koji su se povukli iz nekog posla i posle pauze ponovo pokušavaju. Sledeća grupa su ljudi koji rade kod nekoga, ali nisu zadovoljni poslom. Problem našeg tržišta rada je što je na njemu mnogo dugotrajno nezaposlenih. Njima često nedostaje kvalifikacija i veština da pokrenu posao. Podaci govore da je tek svaki 100. koji je dobio otkaz i otpremninu taj novac potrošio na pokretanje biznisa. Tu je odgovornost i države koja te ljude nije usmerila na pravi način. Činjenica je i da su uslovi poslovanja u Srbiji takvi da se polovina poslova ugasi tokom prve tri godine poslovanja. Cilj je da tu brojku makar prepolovimo.
Biznis kao šansa
Srbija nema preciznu statistiku šta motiviše ljude da pokrenu sopstveni posao. Procenjuje se da svega nekoliko odsto njih u avanturu kreće sa jasnim ciljom, jer vide konkretnu šansu. S druge strane, u Nemačkoj udeo onih koji hoće da realizuje svoju poslovnu ideju sve više raste. U 2008. godini ih je među novim preduzetnicima bilo 30 odsto, a lane čak 49 odsto. Istovremeno je broj onih koji su u sopstveni biznis krenuli jer im je to bila jedina alternativa sa 34 odsto pao na 23 odsto.