Mjere aktivne politike zapošljavanja ne spašavaju samo osobe u evidenciji biroa, već i poslodavce. Poticaji koje dobivaju od države mnogima su vjerojatno i jedina mogućnost da ne ugase djelatnost, odnosno da opstanu na tržištu. Tako je lani Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio više od 34,2 milijuna kuna poticaja poslodavcima na području Splitsko-dalmatinske županije, a bilo ih je ukupno 1326. Potpore su išle onima koji su zapošljavali mlade bez iskustva i osobe koje su dugo na birou, poslodavcima koji su koristili mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, za javne radove, samozapošljavanje i slično. Prema listi koju je HZZ objavio na svojim stranicama najviše je sredstava pojedinačno u Splitu privukla privatna obrazovna ustanova, a riječ je o Suvremenom učilištu koje je za obrazovanje nezaposlenih dobilo čak 600.000 kuna poticaja. Druga je tvrtka “Top Shop”, za unutarnju i vanjsku trgovinu, poznata, među ostalim, i po prodajnom programu “Dormeo”, koja je dobila 150.289 kuna za poticaje za zapošljavanje.
Mjere aktivne politike zapošljavanja ne spašavaju samo osobe u evidenciji biroa, već i poslodavce. Poticaji koje dobivaju od države mnogima su vjerojatno i jedina mogućnost da ne ugase djelatnost, odnosno da opstanu na tržištu.
Tako je lani Hrvatski zavod za zapošljavanje isplatio više od 34,2 milijuna kuna poticaja poslodavcima na području Splitsko-dalmatinske županije, a bilo ih je ukupno 1326. Potpore su išle onima koji su zapošljavali mlade bez iskustva i osobe koje su dugo na birou, poslodavcima koji su koristili mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, za javne radove, samozapošljavanje i slično.
Novci za Dormeo
Prema listi koju je HZZ objavio na svojim stranicama najviše je sredstava pojedinačno u Splitu privukla privatna obrazovna ustanova, a riječ je o Suvremenom učilištu koje je za obrazovanje nezaposlenih dobilo čak 600.000 kuna poticaja. Druga je tvrtka “Top Shop”, za unutarnju i vanjsku trgovinu, poznata, među ostalim, i po prodajnom programu “Dormeo”, koja je dobila 150.289 kuna za poticaje za zapošljavanje.
Spomenute potpore iznose, naime, 50 posto godišnjeg troška rada sufinancirane osobe. Jedino u slučaju da poslodavac zaposli osobu s invaliditetom koja je u izrazito nepovoljnom položaju na tržištu rada, država mu podmiruje 75 posto njezine plaće. Treća po redu u Splitu je tvrtka “Knjigotisak”, nasljednica bivšeg “Marjan Tiska”, u vlasništvu poduzetnika Marjana Šare. Premda im je iz HZZ-a lani uplaćeno 138.431 kuna za zapošljavanje 11 osoba, u ovoj tvrtki nisu sigurni koliko im je to, zapravo, pomoglo.
- Kad potpišeš ugovor za spomenute poticaje u sljedećih 12 mjeseci moraš ostati na istom broju djelatnika. Logično je da ne smiješ otpustiti one osobe za koje si dobio potpore, no apsurd je da moraš zadržati ranije zaposlene djelatnike unatoč činjenici da im je istekao ugovor.
Nije to baš idealno...
Opseg posla nam se bio drastično smanjio, a morali smo ostati na 36 radnika koliko smo ih imali kad smo dobili potporu. Bilo bi bolje da država nudi i mogućnost korištenja ovih poticaja na kraći period kako bi poslodavac mogao znati koliko mu se to isplati - smatra Filip Brčić, voditelj prodaje “Knjigotiska”, koji dodaje kako, s druge strane, poslodavci koje je kontaktirao uglavnom imaju pozitivna iskustva.
Na popisu firmi koje su lani zapošljavale ljude uz financijsku injekciju HZZ-a je i “Advena”, tvrtka u kojoj je, prije nego što je ušao u Banovinu, radio Drago Davidović, desna ruka splitskoga gradonačelnika. Zanimljivo je i da je više splitskih odvjetničkih ureda bilo zainteresirano za klasične potpore (50 posto plaće djelatnika snosi država op.a.), negoli za uzimanje stažista koji mjesečno još uvijek primaju 1600 kuna. Najviše novca, preciznije 31 tisuću kuna, dobio je odvjetnik Zoran Zović, javnosti poznat po slanju spornih opomena za “Vodovod i kanalizaciju”.
Na stažistima je najviše “zaradio” Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije kojemu je lani uplaćeno 153.000 kuna, a iza NZJZ-a je splitski KBC s državnom potporom u visini od 91.000 kuna. Sve je to, međutim, zanemarivo kad se uzme u obzir da je Klinički bolnički centar Osijek od države u ovu svrhu povukao vrtoglavih 515.000 kuna!
Na javnim radovima u Splitu najviše je ljudi angažirala Javna ustanova za upravljanje park-šumom “Marjan” i pritom zaradila 444.850 kuna.
Zanimljivo je kako su za mjeru “Stalni sezonac” bila zainteresirana samo tri poslodavca, i to na području cijele države! Jedna od njih je i splitska tvrtka “Lavanda Turist grupa” d.o.o. Činjenica jest da se radi o relativno novoj mjeri (uvedena je prošle godine op.a.), no poslodavci će možda radije svake godine uzimati nove sezonce, negoli zimi plaćati doprinose stalnima.