Privatizacija - Crna Gora

O privatizaciji Željezare

Skupštinska Komisija za kontrolu i praćenje privatizacije završila je danas raspravu o prodaji nikšićke Željezare, ali će se o predlozima zaključaka izjasniti naknadno.

Poslanik Pokreta za promjene, Branko Radulović, predložio je da državni tužilac preispita poslovanje u Željezari, Vlada objasni strukturu investicija, a uprava preduzeća usvoji inovirani program restrukturiranja, sa ulaganjima, definisanim socijalnim programom i kolektivnim ugovorom.

»Državni tužilac bi trebalo da reaguje zbog brojnih špekulativnih radnji u Željezari, jer ta kompanija u sadašnjem stanju neće biti konkurentna, već invalid«, rekao je Radulović na trećoj sjednici Komisije o privatizaciji Željezare.

Izvršni direktor Mreže za afirmaciju nevladinog sektora, Vanja Ćalović, predložila je Skupštini da traži od Vlade poništenje Ugovora o privatizaciji Željezare, ali i da napokon kaže ko je stvarni vlasnik nikšićke kompanije. »Da li je to Montenegro spešlti stils BV, registrovan u Amsterdamu, londonski MNSS ili Etemba kepitel i ko je Rekupero, kojem je Željezara dužna 45 miliona eura?«, pitala je Ćalović.

Član Borda direktora Željezare, Daniel Brol, odgovorio je da treba razlikovati većinskog vlasnika i firmu u Crnoj Gori, a poslanike je uputio da podatke o vlasništvu potraže na sajtu Centralne depozitarne agencije. »Neka pitanja treba postaviti pravoj osobi, odnosno većinskom vlasniku. Ja sam ovdje kao predstavnik Željezare, čiji je vlasnik MNSS BV, a kojim upravlja Etemba kepitel«, objasnio je Brol, koji tvrdi da tu nema ništa tajno ni sporno.

Raduloviću nakon tog objašnjenja i dalje nije bilo jasno vlasništvo nad nikšićkom kompanijom, pa je kazao da sve manje zna i ima manje činjenica, kao i da je glavno pitanje ko je zapravo Brol.

Raspravu je izazvalo i insistiranje opozicionih poslanika i Ćalović da im Brol objasni u šta je Željezara prethodne tri godine potrošila skoro 120 miliona eura.

Brol je poslanike uputio na izvještaje o poslovanju, navodeći da »tamo sve piše«, a nakon brojnih insistiranja da precizira gdje je utrošen novac, odgovorio je da je u tom periodu potpisano oko 20 ugovora za investicije. »Za prvu i drugu fazu utrošeno je po oko 20 miliona eura, a ostatak do 120 miliona u pokrivanje gubitaka«, kazao je dodajući da »kada kompanija pravi gubitke ona mora da pravi i balans na drugoj strani kako bi ih pokrivala«.

Pojedinim poslanicima je ipak ostalo nejasno zašto je Brol u investicije uračunao oko 90 miliona EUR, koji su utrošeni na pokrivanje gubitaka, što po definiciji ne spada u ulaganja.

Ćalović je zaključila da Željezara duguje sopstvenom vlasniku više od svoje nominalne vrijednosti, a ponašanje uprave kao bankara kritikovao je i predsjednik Sindikata, Janko Vučinić. »Situacija u Željezari znatno je bolja nego prije nekoliko mjeseci zahvaljujući ugradnji nove opreme, ali i dalje brine što vlasnik pozjamljuje novac uz kamatu i ponaša se kao bankar, a ne investitor«, saopštio je Vučinić. On je tražio da se što prije definiše novi kolektivni ugovor, jer je prethodni istekao u aprilu, ali i kvalitetniji socijalni program u iznosu od 15 hiljada do 26 hiljada eura, kako bi se lakše optimizovao broj zaposlenih.

Među zaključcima, o kojim će Komisija odlučivati kad njenoj sjednici budu prisustvovali svi članovi, biće uvršten i zaključak poslanika Demokratske partije socijalista, Zorana Jelića, prema kojem je u privatizaciji nikšićke Željezare sve transparentno.