Objavljena namjera o prodaji 50% udjela u NLB-u

Bez autora
May 15 2017

Slovenski državni holding (SDH) i uprava Nove Ljubljanska banke objavili su u ponedjeljak pismo o namjeri za početak prodaje dionica najveće slovenske bankarske skupine potencijalnim investitorima preko inicijalne javne ponude dionica (IPO), što je prvi korak u proceduri njezine postupne privatizacije. Započeti postupak prodaje najmanje 50 posto dionica NLB-a odobrili su nadzorni odbor banke i SDH, a ponuda će trajati do sredine idućeg mjeseca, objavljeno je u namjeri prikupljanja ponuda preko sustava Ljubljanske burze, gdje su iznijeti i glavni podaci o banci. Kako je planirano, javna ponuda za kupnju običnih dionica NLB-a i potvrda o vlasništvu NLB-a aktivirat će se nakon očekivanog početka kotiranja njene dionice na Ljubljanskoj burzi (LJSE) i Londonskoj burzi i prezentacije ponude u Europi i Americi potencijalnim investitorima. Skupina NLB ima 356 poslovnica, od čega 113 u Sloveniji, a ostale u Srbiji, BiH, Makedoniji, Crnoj Gori i Kosovu, u Sloveniji na području kreditnog poslovanja ima tržišni udio od 23,9 posto, a kad je riječ o depozitima 25,3 posto i najveća je slovenska banka, u 100-postotnom vlasništvu države.

Objavljena namjera o prodaji 50% udjela u NLB-uSlovenski državni holding (SDH) i uprava Nove Ljubljanska banke objavili su u ponedjeljak pismo o namjeri za početak prodaje dionica najveće slovenske bankarske skupine potencijalnim investitorima preko inicijalne javne ponude dionica (IPO), što je prvi korak u proceduri njezine postupne privatizacije.

Započeti postupak prodaje najmanje 50 posto dionica NLB-a odobrili su nadzorni odbor banke i SDH, a ponuda će trajati do sredine idućeg mjeseca, objavljeno je u namjeri prikupljanja ponuda preko sustava Ljubljanske burze, gdje su iznijeti i glavni podaci o banci.

Kako je planirano, javna ponuda za kupnju običnih dionica NLB-a i potvrda o vlasništvu NLB-a aktivirat će se nakon očekivanog početka kotiranja njene dionice na Ljubljanskoj burzi (LJSE) i Londonskoj burzi i prezentacije ponude u Europi i Americi potencijalnim investitorima.

Skupina NLB ima 356 poslovnica, od čega 113 u Sloveniji, a ostale u Srbiji, BiH, Makedoniji, Crnoj Gori i Kosovu, u Sloveniji na području kreditnog poslovanja ima tržišni udio od 23,9 posto, a kad je riječ o depozitima 25,3 posto i najveća je slovenska banka, u 100-postotnom vlasništvu države.

Bilanca banke iznosila je potkraj prošle godine 12,090 milijardi eura, a zadnje je tri godine poslovala s dobiti, što je nastavljeno i u prvom ovogodišnjem kvartalu, kad je realizirala 82 milijuna eura dobiti.

Budući da je svoju najveću banku 2013. godine zbog njenih loših kreditnih plasmana sanirala i dokapitalizirala proračunskim sredstvima, Slovenija se obvezala da će državni udio u njoj smanjiti na jednu četvrtinu, kako se zadnja dokapitalizacija ne bi smatrala nedozvoljenom pomoći države, suprotnoj pravilima konkurencije na financijskom tržištu.

Europska komisija prošlog je tjedna odobrila produženje rokova za privatizaciju banke, pa će prema planu polovica državnog vlasništva biti prodana do kraja ove, a još četvrtina dionica do kraja iduće godine.

Slovenski mediji navode kako za vladu sadašnjeg premijera Mire Cerara privatizacija NLB-a koju je Europskoj komisiji obećala ranija premijerka Alenka Bratušek predstavlja "tvrd orah" jer se banka smatra sistemskom bankom i strateškim interesom države zbog čega je ne bi trebalo prodavati stranom kapitalu, a upitno je i koliko za nju država u sadašnjem trenutku može dobiti. Vlada, kako prenose mediji, cilja na to da bi za 75 posto dionica banke mogla dobiti oko jedne milijarde eura, u okviru njene računovodstvene vrijednosti, što neki smatraju nerealnim.

Do privatizacije dolazi u teško vrijeme za Cerarovu vladu koja je u zadnjoj godini svog redovnog mandata.

Cerarovu vladu opozicija optužuje da ništa ne čini kako bi se otkrile malverzacije i krivci za loše kredite koje je banka davala u godinama prije nego što je upala u gubitke, što je rezultiralo potezom države iz 2013. godine, kad je banka dokapitalizirana s više od 1,5 milijarde eura, a pitanje tzv. "bankarske rupe" izazvale lošim kreditnim plasmanima istražuje i parlamentarno povjerenstvo, pa bi to moglo biti i jedno od važnih pitanja uz predizbornoj kampanji.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik