Svijetle tačke Telekom, Celeks i naftna industrija

Bez autora
Jan 17 2012

Iako je privatizacija preduzeća u Srpskoj, prema mišljenju mnogih, bila loša, analitičari ističu da ima i pozitivnih primjera u koje se, prije svih, mogu ubrojati "Telekom", "Rafinerija nafte" Brod, "Celeks", "Vitaminka", "Alpro". Uspješna je ona privatizacija gdje se uspio pronaći strateški partner koji je preduzećima otvorio nova tržišta. Pozitivan primjer svakako je banjalučki "Celeks", kao i preduzeće "Metal" iz Gradiške koje je kupio italijanski partner i ovom preduzeću otvorio tržište Italije. Činjenica je da je pozitivna i privatizacija "Rafinerije nafte" Brod, a tu je svakako i "Vitaminka". Dolazilo je do problema u onim preduzećima koja su se privatizovala bez vizije i koja su bila opterećena dugovima. Zato sada imamo preduzeća poput "Industrije alata Trebinje" koja je najsvježiji primjer loše privatizacije. Tu su i sva ona preduzeća koja su poslije privatizacije otišla u stečaj kao što su "Metalka" Prnjavor, "Standard" Gradiška i druge.

Svijetle tačke Telekom, Celeks i naftna industrijaIako je privatizacija preduzeća u Srpskoj, prema mišljenju mnogih, bila loša, analitičari ističu da ima i pozitivnih primjera u koje se, prije svih, mogu ubrojati "Telekom", "Rafinerija nafte" Brod, "Celeks", "Vitaminka", "Alpro".

Direktor Sektora granskih udruženja pri Privrednoj komori RS Pero Ćorić kaže da je uspješna ona privatizacija gdje se uspio pronaći strateški partner koji je preduzećima otvorio nova tržišta.

- Pozitivan primjer svakako je banjalučki "Celeks", kao i preduzeće "Metal" iz Gradiške koje je kupio italijanski partner i ovom preduzeću otvorio tržište Italije. Činjenica je da je pozitivna i privatizacija "Rafinerije nafte" Brod, a tu je svakako i "Vitaminka" - kazao je Ćorić.

On je istakao da je dolazilo do problema u onim preduzećima koja su se privatizovala bez vizije i koja su bila opterećena dugovima.

- Zato sada imamo preduzeća poput "Industrije alata Trebinje" koja je najsvježiji primjer loše privatizacije. Tu su i sva ona preduzeća koja su poslije privatizacije otišla u stečaj kao što su "Metalka" Prnjavor, "Standard" Gradiška i druge - naglasio je Ćorić.

Predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mišić kao primjer dobre privatizacije izdvaja "Telekom" koja je, kako kaže, iz ugla radnika u potpunosti opravdala očekivanja.

- Uspješan primjer je i "Celeks", "Rudnik Stanari", kao i "Rafinerija nafte" Brod. Ipak, mnogo više je onih koje su doživjele krah. Tu su prije svih, banjalučka "Fruktona", "Čajavec", "Rasklopna oprema" Istočno Sarajevo, "Fabrika alata Trebinje", "Fabrika duvana" - kazala je Mišićeva.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je privatizacija naftne industrije Republike Srpske bila jedna od uspješnijih.

Dodao je da je drugi primjer firma "Alpro" iz Vlasenice, dok je vrlo uspješna bila i privatizacija banjalučke "Vitaminke".

- Ta preduzeća su uspješno privatizovana zahvaljujući činjenici da su kupci imali interes da sačuvaju matičnu proizvodnju. Takav primjer je i "Živinoprodukt" iz Srpca koji je kupila slovenačka "Perutnina ptuj" koja danas odlično radi. Ipak, činjenica je da se uspješne privatizacije mogu nabrojati na prste dvije ruke - naglasio je Pavlović i dodao da je relativno dobar primjer privatizacije banjalučki hotel "Bosna".

Direktor banjalučkog preduzeća "Vitaminka" Žarko Mikić kaže da je ovo preduzeće, koje je privatizovano 2002. godine, od tada povećalo proizvodnju za oko pet puta.

- Otprilike toliko je povećan i prihod. Zamijenjena je kompletna oprema čime je smanjena tehnološka zaostalost za konkurencijom. Po ugovoru o privatizaciji bilo je predviđeno da za tri godine uložimo oko deset miliona maraka, a mi smo uložili tri puta više - kazao je Mikić i dodao da je dodatno zaposleno oko 100 radnika.

Rezultati

Ranka Mišić kaže da su očekivani rezultati privatizacije kako u Srpskoj i Bi, tako i u regionu izostali.

- Mali je broj preduzeća za koja se može reći da je privatizacija izvršena baš onako kako se očekivalo, odnosno da je nastavljena proizvodnja i da je zadržan ili povećan broj zaposlenih. Preduzeća su poslije privatizacije radila uglavnom onoliko koliko je trajao kupoprodajni ugovor, jer motiv u stvari nije bila privatizacija, već mašine kojima je preduzeće raspolagalo ili zemljište na kojem se nalazilo - istakla je Mišićeva.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik