Evropska komisija pooštrava finansijsku kontrolu evrozone, kako bi se očuvala zajednička valuta. U Briselu je predstavljen novi zakon, kojim bi trebalo da se osigura da budžeti članica ne krše propise Evropske unije i da se smanje njihova zaduživanja.Prema nacrtu zakona, svaka članica evrozone će najkasnije do sredine oktobra, morati da dostavi Komisiji na razmatranje budžet za narednu godinu, pre nego što se o njemu bude raspravljalo u nacionalnom parlamentu.
Prema novom zakonu, Evropska komisija će oštrije kontrolisati zemlje članice evrozone. Svaka članica evrozone će najkasnije do sredine oktobra morati Komisiji da dostavi budžet za narednu godinu.
Evropska komisija pooštrava finansijsku kontrolu evrozone, kako bi se očuvala zajednička valuta. U Briselu je predstavljen novi zakon, kojim bi trebalo da se osigura da budžeti članica ne krše propise Evropske unije i da se smanje njihova zaduživanja.
Prema nacrtu zakona, svaka članica evrozone će najkasnije do sredine oktobra, morati da dostavi Komisiji na razmatranje budžet za narednu godinu, pre nego što se o njemu bude raspravljalo u nacionalnom parlamentu.
Posle provere, Komisija bi mogla da zatraži reviziju nacrta, ukoliko nisu usklađeni sa budžetskim propisima Evropske unije.
"Ciljevi ovog paketa su ekonomski rast, finansijska stabilnost i budžetska disciplina. To nam je potrebno ukoliko želimo da izađemo iz sadašnjih teškoća u evrozoni, u kojoj je solidarnost usklađena sa pojačanom odgovornošću", kaže Žoze Manuel Barozo, predsednik Evropske komisije.
U okviru novog paketa mera za jačanje ekonomske uprave, Komisija je predstavila i propise koji predviđaju strogo nadgledanje politike članice koja ili već dobija pomoć ili je finansijski nestabilna.
"Predlažemo povećan nadzor članica evrozone koje dobijaju pomoć, sve dok ne vrate tri četvrtine zajma. Tek kada smanje dug prema članicama Unije, program nadgledanja moći će da se obustavi", poručio je evropski komesar za finansije Oli Ren.
Ovakav paket mera u Briselu vide kao jedini način da se stane na put neodgovornosti pojedinih članica evrozone. Nemačka kancelarka Angela Merkel zapretila je Grčkoj da neće dobiti ratu od osam milijardi evra pomoći, ako Vlada i lideri najvećih stranaka pismeno ne potvrde podršku merama štednje.
"Mislim da se svi ovde u parlamentu slažemo da za novu tranšu pomoći Atini nije dovoljan samo potpis premijera, već i svih partija koje su podržale novu grčku vladu", rekla je Merkelova.
Samo nekoliko sati posle upozorenja nemačke kancelarke, lider konzervativne Nove demokratije Antonis Samaras prihvatio je da potpiše pismo međunarodnim kreditorima u kojem je obećao podršku merama štednje koje se zahtevaju od Grčke.