Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, stupiće na snagu tek na leto, odnosno 1. jula. To znači da neće biti donet po hitnom postupku, kako je prvobitno najavljivano, već je tek pre dva dana upućen vladi, a na dnevnom redu parlamenta će se naći tokom prolećnog zasedanja. Nacrt je u poslednjih dva meseca pretrpeo više izmena, najvećim delom pod pritiskom bankara, koji se teško odriču slobode koju su do sada imali prilikom odobravanja kredita i ostalih usluga. Bankari su se najviše žalili na retroaktivnost ovog propisa,korišćenje kreditnih kartica i odustajanje od kredita. Zbog toga su na sve načine pokušali da promene odredbe koje im nisu odgovarale, tako da se „čišćenje“ nacrta oteglo dva meseca. U novom zakonu je gotovo u celini preneta Direktiva EU, sa izuzetkom institucija koje ne postoje u Srbiji kao što su kreditni posrednici, ali je i proširena pa će se zakon odnositi i na stambene kredite, kreditne kartice, sefove, račune, depozite i druge bankarske usluge.
Novi Zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, stupiće na snagu tek na leto, odnosno 1. jula.
To znači da neće biti donet po hitnom postupku, kako je prvobitno najavljivano, već je tek pre dva dana upućen vladi, a na dnevnom redu parlamenta će se naći tokom prolećnog zasedanja.
Nacrt je u poslednjih dva meseca pretrpeo više izmena, najvećim delom pod pritiskom bankara, koji se teško odriču slobode koju su do sada imali prilikom odobravanja kredita i ostalih usluga.
Bankari su se najviše žalili na retroaktivnost ovog propisa,korišćenje kreditnih kartica i odustajanje od kredita... Zbog toga su na sve načine pokušali da promene odredbe koje im nisu odgovarale, tako da se „čišćenje“ nacrta oteglo dva meseca.
- U novom zakonu je gotovo u celini preneta Direktiva EU, sa izuzetkom institucija koje ne postoje u Srbiji kao što su kreditni posrednici, ali je i proširena pa će se zakon odnositi i na stambene kredite, kreditne kartice, sefove, račune, depozite i druge bankarske usluge - rekla je u utorak Mira Erić-Jović, viceguvrner NBS, na skupu u „Hajatu“.
- Bankama je u interesu da unaprede praksu primenom zakona, jer trenutno postoje brojni prigovori koji ukazuju na krajnje neprihvatljivu praksu u oblasti kreditiranja. Kao na primer, menjanje uslova kreditiranja u toku otplate.
Na primedbe o retraoaktivnosti važenja zakona, viceguvernerka je navela da se na radi o klasičnim retroaktivnim odredbama, zato što se one odnose na obaveze koje dospevaju nakon stupanja na snagu zakona i samo u delu koji se odnosi na primenu i pozivanje na posebnu poslovnu politiku banaka.
- Nije utemeljena najava poskupljenja pojedinih finansijskih usluga banaka, jer ne vidi na osnovu kojih odredaba zakona bi do toga moglo da dođe, zapitavši se da li bi na to zaista mogla da utiče odredba da klijent ima pravo na besplatno gašenje računa i platne kartice.
Ključne odredbe nacrta zakona