Bankari uzimaju kajmak od uplata turista

Bez autora
Mar 25 2014

Devizni priliv od turizma bio bi neuporedivo veći kada bi poslovne banke prestale da devize, kojima stranci plaćaju usluge hotelima i agencijama, prebacuju u dinare. Sve usluge hotelima, turističkim i rentakar agencijama koje karticama plaćaju strani turisti ne evidentiraju se kao devizni priliv! Prošle godine u Srbiji je boravilo oko milion stranih turista, ali novac za usluge koje su turisti platili deviznim karticama poslovne banke sa njihovog računa prebacuju u dinare po srednjem kursu. Sve što stranci plaćaju karticom računa se kao dinarski priliv, tako da ne postoje pouzdani podaci o deviznom prilivu od turizma, kaže Branko Kovačević, predsednik Odbora za rentakar agencije. Poslovne banke zadržavaju kursnu razliku prilikom uplate dinara hotelima i agencijama, a zarađuju i kada korisniku fakturišu uslugu, jer i njemu računaju srednji kurs. To, naravno, umanjuje i prihod u budžetu Srbije.

Bankari uzimaju kajmak od uplata turistaDevizni priliv od turizma bio bi neuporedivo veći kada bi poslovne banke prestale da devize, kojima stranci plaćaju usluge hotelima i agencijama, prebacuju u dinare!

Sve usluge hotelima, turističkim i rentakar agencijama koje karticama plaćaju strani turisti ne evidentiraju se kao devizni priliv! Prošle godine u Srbiji je boravilo oko milion stranih turista, ali novac za usluge koje su turisti platili deviznim karticama poslovne banke sa njihovog računa prebacuju u dinare po srednjem kursu.

- Sve što stranci plaćaju karticom računa se kao dinarski priliv, tako da ne postoje pouzdani podaci o deviznom prilivu od turizma - kaže Branko Kovačević, predsednik Odbora za rentakar agencije.

- Poslovne banke zadržavaju kursnu razliku prilikom uplate dinara hotelima i agencijama, a zarađuju i kada korisniku fakturišu uslugu, jer i njemu računaju srednji kurs! To, naravno, umanjuje i prihod u budžetu Srbije.

Skoro dve decenije u Srbiji više nema keša, već se sve usluge naplaćuju deviznim platnim karticama. U isto vreme nema zakonskih smetnji da se promet između domaćeg preduzeća i stranca odvija preko deviznog računa. Međutim, banke to primenjuju samo kada se plaćanje odvija u inostranstvu, a ne i u Srbiji.

- U isto vreme naše agencije imaju obaveze prema stranim partnerima da plaćaju u devizama koje ponovo moraju da kupuju od istih tih banaka po visokom kursu - objašnjava Aleksandar Seničić, direktor Udruženja turističkih agencija JUTA.

- Kursne razlike su ogromne, a banke dva puta bez razloga zarađuju - prvi put kada nama stranac plati uslugu u devizama i ponovo kada mi te dinare vraćamo u evre! Na toj razlici gube se milioni evra koji se državi i Narodnoj banci uopšte ne prijavljuju kao devizni priliv. Zbog toga ćemo tražiti da nam se vrati status izvoznog preduzeća, jer kada banke ne bi zarađivale na kursnoj razlici, sve naše usluge bi pojeftinile i bili bismo konkurentniji na tržištu, a i našim turistima bi bilo jeftinije.

Turističke i rentakar agencije i hotelijeri tražiće i da budu oslobođeni plaćanja PDV-a na usluge koje su pružili strancima. Naime, svi ostali izvoznici su oslobođenji plaćanja PDV, a turizam iako donosi deviznu zaradu nema takve beneficije koje bi samo mogle da još više povećaju broj stranih gostiju.

Blagajne za strane valute

Banke fantastično zarađuju na kursnoj razlici i na turističkim aranžmanima! Turistički aranžmani iskazani su u evrima, ali građani moraju da ih plate u dinarima. Banke zarađuju kada po nižem kursu otkupljuju evre od građana i ponovo kada agencijama po najvišem kursu prodaju iste te evre kako bi ovi mogli da plate hotelijerima.

- Radi se o milionima koje banke zarađuju na bespotrebnoj transakciji, a to bi se sprečilo kada bi se ponovo otvarile devizne blagajne u agencijama - kaže Aleksandar Seničić.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik