Povodom napisa da su banke povukle milijardu evra iz Srbije, Narodna banka Srbije (NBS) ističe da je bankarski sistem zemlje stabilan i visokolikvidan, sa odgovarajućim nivoom adekvatnosti kapitala, koji je, s preko 20 odsto, gotovo dvostruko iznad minimalno propisanog nivoa, odnosno 2,5 puta iznad minimuma propisanog u Evropskoj uniji. Likvidnost bankarskog sektora je, prema svim kriterijumima, na izuzetno visokom nivou. Prosečan mesečni pokazatelj likvidnosti je krajem 2013. godine bio na znatno višem nivou od propisanog minimuma (1,0) i iznosio je 2,41. Prosečan mesečni uži pokazatelj likvidnosti s vrednošću od 1,81 takođe je bio znatno iznad regulatornog minimuma (0,7). Krajem 2013. godine likvidna aktiva pokrivala je 38,5 odsto ukupne aktive i 62,2 odsto kratkoročnih obaveza. Prema rezultatima stres-testova likvidnosti, bankarski sektor ostaje visokolikvidan čak i u uslovima ekstremnog odliva depozita.
Povodom napisa da su banke povukle milijardu evra iz Srbije, Narodna banka Srbije (NBS) ističe da je bankarski sistem zemlje stabilan i visokolikvidan, sa odgovarajućim nivoom adekvatnosti kapitala, koji je, s preko 20 odsto, gotovo dvostruko iznad minimalno propisanog nivoa, odnosno 2,5 puta iznad minimuma propisanog u Evropskoj uniji.
Likvidnost bankarskog sektora je, prema svim kriterijumima, na izuzetno visokom nivou.
Prosečan mesečni pokazatelj likvidnosti je krajem 2013. godine bio na znatno višem nivou od propisanog minimuma (1,0) i iznosio je 2,41. Prosečan mesečni uži pokazatelj likvidnosti s vrednošću od 1,81 takođe je bio znatno iznad regulatornog minimuma (0,7).
Krajem 2013. godine likvidna aktiva pokrivala je 38,5 odsto ukupne aktive i 62,2 odsto kratkoročnih obaveza. Prema rezultatima stres-testova likvidnosti, bankarski sektor ostaje visokolikvidan čak i u uslovima ekstremnog odliva depozita.
Visoko učešće stranih banaka, prvenstveno iz Evropske unije, uticalo je na to da rizik smanjenja finansijske izloženosti ostane jedan od rizika u sistemu i tokom 2013. godine, te je stoga ključno da se on odvija kontrolisano.
Domaći bankarski sektor je na taj izazov reagovao povećanjem učešća domaćih izvora finansiranja, pre svega rastom depozita, kako bi se premostio jaz u finansiranju i uspostavljanju održivih poslovnih modela koji su prilagođeni promenjenim uslovima poslovanja.
Poslovni modeli evropskih banaka menjaju se u pravcu smanjenja prekogranične izloženosti. Do početka svetske finansijske krize, lokalni supsidijari, ali i realni sektor, u velikoj meri su se oslanjali na spoljne izvore finansiranja. Počev od 2008. godine izloženost evropskih banaka prema Srbiji se smanjuje, što je slučaj i u drugim zemljama regiona.
Proces smanjenja finansijske zavisnosti ima svoje dobre strane. Ukoliko je, kao u Republici Srbiji, praćen jačanjem domaće depozitne baze, on dovodi do zatvaranja jaza između lokalnih kredita i depozita, kao i smanjenja spoljne zaduženosti, što ublažava osetljivost domaćeg finansijskog sistema na spoljne šokove.