Barter berza čeka zakone

Bez autora
Mar 18 2014

Ukoliko bi se uredio sistem barter poslovanja, to bi u Srbiji bilo dobro rešenje za unapređenje dužničko poverilačkih odnosa i naplatu dugovanja među firmama. Barter, ili nenovčana razmena dobara i usluga, mogla bi da služi kao dopuna uobičajenim trgovinskim odnosima i platnom prometu, omogući firmama razmenu po tržišnim cenama, podigne stepen sigurnosti, ali i legalnog poslovanja, zaključeno je juče na predstavljanju preduzeća Barter centar. Barter poslovanje je odlična ideja u uslovima smanjene likvidnosti, i u situaciji kada će, prema procenama Unije poslodavaca Srbije, ove godine oko 50.000 firmi izaći iz posla. U Srbiji je svaka peta firma u blokadi, stepen kašnjenja kredita je preko 30 odsto, a kamate su zato najviše u regionu. Imamo 233 miliona evra neizmirenih obaveza u prošloj godini, dugoročne su na nivou 2010. bile 2 milijarde evra, a u 2013. su dostigle čak 3 milijarde. Država je problem nelikvidnosti pokušala da reši ili otpisom ili reprogramom duga, ili davanjem subvencija za kredite, čime se samo dalje gradi zaduženost. Mislim da je zato barter izlaz iz takve situacije, kazao je Slavenko Grgurević, profesor Beogradske bankarske akademije i predstavnik Unije poslodavaca.

Barter berza čeka zakoneUkoliko bi se uredio sistem barter poslovanja, to bi u Srbiji bilo dobro rešenje za unapređenje dužničko poverilačkih odnosa i naplatu dugovanja među firmama. Barter, ili nenovčana razmena dobara i usluga, mogla bi da služi kao dopuna uobičajenim trgovinskim odnosima i platnom prometu, omogući firmama razmenu po tržišnim cenama, podigne stepen sigurnosti, ali i legalnog poslovanja, zaključeno je juče na predstavljanju preduzeća Barter centar.

- Barter poslovanje je odlična ideja u uslovima smanjene likvidnosti, i u situaciji kada će, prema procenama Unije poslodavaca Srbije, ove godine oko 50.000 firmi izaći iz posla. U Srbiji je svaka peta firma u blokadi, stepen kašnjenja kredita je preko 30 odsto, a kamate su zato najviše u regionu. Imamo 233 miliona evra neizmirenih obaveza u prošloj godini, dugoročne su na nivou 2010. bile 2 milijarde evra, a u 2013. su dostigle čak 3 milijarde. Država je problem nelikvidnosti pokušala da reši ili otpisom ili reprogramom duga, ili davanjem subvencija za kredite, čime se samo dalje gradi zaduženost. Mislim da je zato barter izlaz iz takve situacije - kazao je Slavenko Grgurević, profesor Beogradske bankarske akademije i predstavnik Unije poslodavaca.

Prema rečima Radoja Božića, direktora Barter centra, ovaj sistem poslovanja se može posmatrati kao klasična trampa, ali je i fleksibilniji, i u skladu sa potrebama klijenata. Međutim, berza nije mogla ranije da se pokrene jer nije postojao centralni registar prometa nekretnina, kao ni blokiranih računa, koji su osnov obezbeđenja za svaki posao koji se odvija putem bartera.

- Barter je do sada kod nas neuređena oblast, a prisutan je samo u međudržavnom poslovanju. Mi još uvek nemamo zakone o robnim berzama, o barter poslovanju, o multilateralnim kompenzacijama, iako bi oni mogli da reše veliki deo poverilačko dužničke krize - istakao je Božić. On je dodao da Barter berza trenutno posluje poštujući Zakon o obligacionim odnosima, dok pripremljen Nacrt zakona o multilateralnim kompenzacijama, koji bi trebalo da detaljno uredi tu oblast, čeka skupštinsku proceduru.

Kada govori o turizmu, Božić ističe da bi barter mogao da pospeši njegov razvoj, najpre kroz povezivanje sa medijima, ali i sa građevinarstvom.

- Verujem da ćemo uspeti da pomognemo agencijama i organizacijama, hotelijerima, rent a kar agencijama. U našem projektu jedan od četiri stuba razvoja je turizam koji se pospešuje barterom kako bi bio u većoj meri izvozni proizvod - istakao je Božić i dodao da osim Srbije, barter berzu u Evropi jedino još nemaju Albanija, Crna Gora i Makedonija.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik