
Uvođenje Mehanizama EU za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) u velikoj mjeri je opteretilo poslovanje proizvođača električne energije u zemljama regiona, zbog čega sve više na važnosti dobija proizvodnja iz obnovljivih izvora, rečeno je na panelu Jahorina ekonomskog foruma.
Boris Lubarda iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske rekao je da je Vlada Srpske prihvatila dekarbonizaciju i potpisala međunarodne ugovore, ali da sve to treba i provesti, prenijela je Srna.
Ubrzanje
- CBAM je mehanizam sveukupne dekarbonizacije koju je Evropa isplanirala, a u posljednjih pet, šest godina ubrzala - rekao je Lubarda na panelu "CBAM i zapadni Balkan: kako odgovoriti na evropske klimatske zahtjeve".
On je istakao da Republika Srpska dugi niz godina izvozi 30 do 40 odsto energije, od čega je dio proizveden u termoelektranama.
Lubarda je ukazao i na problem uticaja loše hidrološke situacije na proizvodnju električne energije u hidroelektranama, zbog čega se, kad su u pitanju obnovljivi izvori energije, sve više pristupa podizanju solarnih elektrana.
- U posljednje tri godine dobili smo u sistemu 350 megavata električne energije - naveo je Lubarda i dodao da bi ovo mogao postati problem jer se radi o novim tehnologijama i staroj distributivnoj mreži.
Prepreka
Generalni direktor "Elektroprivrede Srbije" Dušan Živković rekao je da su nakon više godina energetsku sigurnost zasjenile priče o klimatskim promjenama i proizvodnji električne energije.
- Evropi nedostaje električna energija, a mi nismo u situaciji da je isporučimo zbog CBAM-a - istakao je Živković.
On je dodao da neizvjestnost u vezi sa isporučivanjem viškova električne energije dovodi u pitanje buduće investicije u elektroenergetskom sektoru.
- Posvećeni smo dekarbonizaciji, ali nisu dekarbonizacija i CBAM jedine stvari koje opterećuju poslovanje elektroprivrednih preduzeća - zaključio je Živković.
Uticaj
Predrag Nosović iz Nezavisnog operatora sistema u BiH naglasio je da je CBAM nešto novo za sve u BiH i da ova institucija prati uticaj koji on ima na proizvođače i tržište.
- Termoelektrane u BiH imaju veliki udio u proizvodnji ukupne količine električne energije, u nekim slučajevima i 50 odsto u odnosu na neke druge izvore - istakao je Nosović.
Navodeći da je BiH povezana sa evropskim tržištem električne energije i da izvozi svoje viškove, Nosović je zaključio da je neophodno prilagođavanje regulativa kako bi se postigla konkurentnost na evropskom tržištu.