CBBiH nema nadzor nad poslovanjem komercijalnih banaka

Bez autora
Apr 08 2015

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) razmatrali su danas Informaciju Centralne banke BiH (CBBiH) o problemima korisnika kredita ugovorenih s klauzulom o indeksiranju obaveze u švicarskim francima (CHF) i mjerama preduzetim za rješavanje ovih problema. U Izvješaju je rečeno da CBBiH ne može poduzimati bilo kakve konkretne mjere prema bankama kada je u pitanju rješavanje problema korisnika kredita u švicarskim francima, budući da nema zakonske nadležnosti u nadzoru poslovanja banaka i donošenja podzakonskih akata kojima se regulira njihov rad. Kako je poslanicima danas kazao guverner CBBiH Kemal Kozarić radi se o problemu koji pogađa značajan broj građana BiH te iako CBBiH nije direktno ovlašten za to pitanje jer je u mandatu Banke osnovni cilj monetarna i finansijska stabilnost. Prema zakonu o CBBiH vršimo samo koordinaciju između agencija za bankarstvo, ali ni te agencije nisu direktno zadužene jer se uglavnom radi o ugovornom odnosu između klijenata i banaka. U BiH ima oko 6.216 korisnika ovih kredita što je 0,86 posto ukupnih zaduženja građana BiH, pojasnio je Kozarić.

CBBiH nema nadzor nad poslovanjem komercijalnih banakaPoslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) razmatrali su danas Informaciju Centralne banke BiH (CBBiH) o problemima korisnika kredita ugovorenih s klauzulom o indeksiranju obaveze u švicarskim francima (CHF) i mjerama preduzetim za rješavanje ovih problema.

U Izvješaju je rečeno da CBBiH ne može poduzimati bilo kakve konkretne mjere prema bankama kada je u pitanju rješavanje problema korisnika kredita u švicarskim francima, budući da nema zakonske nadležnosti u nadzoru poslovanja banaka i donošenja podzakonskih akata kojima se regulira njihov rad.

Kako je poslanicima danas kazao guverner CBBiH Kemal Kozarić radi se o problemu koji pogađa značajan broj građana BiH te iako CBBiH nije direktno ovlašten za to pitanje jer je u mandatu Banke osnovni cilj monetarna i finansijska stabilnost.

- Prema zakonu o CBBiH vršimo samo koordinaciju između agencija za bankarstvo, ali ni te agencije nisu direktno zadužene jer se uglavnom radi o ugovornom odnosu između klijenata i banaka. U BiH ima oko 6.216 korisnika ovih kredita što je 0,86 posto ukupnih zaduženja građana BiH - pojasnio je Kozarić.

Dodao je da od ovog broja 534 imaju kredite veće od 150.000 KM i njih 328 ne servisira svoje obaveze. Također, od 6.216 korisnika njih 1.723 ne servisira svoje obaveze i oni su u takozvanim nekvalitetnim kreditima.

- U pitanju je odnos klijenta i banke. Banka je bila dužna, to je nesporno, upozoriti svakog pojedinačnog klijenta o valutnom riziku i ona tvrdi da je to i učinila. Nesporno je i da je morala imati izvore u stranoj valuti da bi mogla u ugovor uključiti valutnu klauzulu - pojašnjava Kozarić.

Ponovio je da konverzija nije vršena kroz Centralnu banku BiH, i nije ni morala jer banke imaju pravo da imaju račune u inostranstvu i mogle su izvršiti konverziju izvan BiH, a sredstva unijeti u protuvrijednosti u domaćoj valuti.

- Krediti su dati u domaćoj valuti, a korisnici su morali biti upoznati o klauzuli ugovora i smatramo da je rješenje na relaciji klijent - banka jer ni banci nije u interesu, ni reputacijski ni svakako drugačije, da klijenti ne servisiraju svoje obaveze - podvukao je Kozarić.

Smatra da je činjenica da su promjenom kursa švicarskog franka od Centralne banke Švicarske građani došli u nezavidnu poziciju, ali dodaje da je činjenica da je prve dvije godine to bio atraktivan proizvod jer su rate bile mnogo manje od drugih kredita.

Istakao je da je u BiH 70 posto kredita indeksirano u euru te je zaključio da je potrebno naći prihvatljivo rješenje za obje strane, ali sudovi već rade na ovom pitanju i oni bi trebali dati konačnu ocjenu o ovome jer je očito da nadležne institucije ne mogu arbitrirati u ovom slučaju.

Poslanica Srpske demokratske stranke (SDS) Aleksandra Pandurević zatražila je inforamciju CBBiH o ovoj problematici, a danas je ocijenila da agencije za bankarstvo nisu uradile svoj posao jer je vidljivo da je veliki dio tih kredita nekvalitetnih te smatra da su banke prekršile zakone o bankama i podzakonske akte u pogledu upravljanja rizicima gdje su agencije mogle reagirati.

Predložila je zaključak kojim bi se zadužilo Vijeće ministara BiH da pripremi izmjene i dopune Zakona o zaštiti potrošača BiH i da se kroz te izmjene zabrani indeksiranje kredita u stranim valutama izuzev u euru.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Saša Magazinović kazao je da se ova problematika treba posmatrati više ljudski nego statistički, dodajući da CBBiH ima mehanizam kojim može uticati na kreiranje poslovnih politika komercijalnih banaka odeđivanjem stope obavezne rezerve.

Smatra da se mogu okupiti stručnjaci i pokušati riješiti ovaj problem te posalnici danas samo prave korak da apeliraju na savjest ljudi koji nešto mogu učiniti, ističući da se problem može riješiti ako za to ima volje.

Poslanik Saveza za bolju budućnost (SBB) Mirsad Đonlagić ističe da je tema teška ljudska sudbina i da se radi o više od 9.000 korisnika ovakvih kredita, jer se prvo rasprava o ovome vodila u Federalnom parlamentu.

- Ovo je jedna hladnokrvna situacija koja gleda samo profit. Bankarski lobi je toliko jak, da nismo u stanju ništa učiniti - stav je Đonlagića.

Predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Šefik Džaferović (Stranka demokratske akcije - SDA) ocijenio je značajnim što se ovakva rasprava vodi u državnom parlamentu, ali je dodao da se ova problematika tiče i entitetskih parlamenata.

- Očigledno je da imamo jednu ogromnu razliku između normi. Nedopustivo je da po zakonu o obligacionim odnosima kasnije i pored kamata vraća dvostruko veći iznos. Mi moramo reagirati. Ovu raspravu vidim kao poruku da nećemo trpjeti nepravdu.Ne znam koje su mjere koje možemo učiniti, ali ovdje je potrebna akcija države i svih nivoa - naglasio je Džaferović.

Rastom vrijednosti švicarskog franka stotine hiljada građana korisnika kredita vezanih za franak širom Evrope našlo se u vrlo teškoj situaciji iz koje traže izlaz.

O ovom izvještaju poslanici bi se trebali izjasniti nakon što obave raspravu o svim tačkama dnevnog reda.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik