Ček na poček i dalje važi i pored početka primene zakona o ograničavanju plaćanja u privredi, a kriza i nizak standard teraju sve više građana da koriste čekove kao finansijsku slamku spasa, pošto takav vid plaćanja omogućava produženje otplate i do godinu dana. Ček na poček za mnoge je finansijska prečica do sledećeg meseca. Papirnati pomoćnik, u trenutku kada nema para na računu pomaže da se napuni frižider, obnovi tehnika, ode na letovanje, kupi nameštaj, obuća ili garderoba. U strukturi prometa velikih trgovinskih lanaca čekovi učestvuju sa oko deset odsto. U vreme velikih predprazničnih kupovina njihov broj se udvostručuje. Sa pojačanjem ekonomske krize 2009. godine, broj čekova u opticaju veći je za gotovo 600 hiljada. Njihova vrednost povećana je skoro za četiri milijarde i premašila 38 milijardi dinara.
Zbog krize i niskog standarda, beskamatno kreditiranje kupaca čekovima na odloženo lagano raste, kažu u Ministarstvu privrede i finansija. Takav vid plaćanja za mnoge je slamka spasa, jer svoje obaveze mogu prolongirati i do godinu dana. Ipak, privrednici upozoravaju da bi nastavak te prakse mogao da utiče i na povećanje cena.
Ček na poček i dalje važi i pored početka primene zakona o ograničavanju plaćanja u privredi, a kriza i nizak standard teraju sve više građana da koriste čekove kao finansijsku slamku spasa, pošto takav vid plaćanja omogućava produženje otplate i do godinu dana.
Ček na poček za mnoge je finansijska prečica do sledećeg meseca. Papirnati pomoćnik, u trenutku kada nema para na računu pomaže da se napuni frižider, obnovi tehnika, ode na letovanje, kupi nameštaj, obuća ili garderoba.
U strukturi prometa velikih trgovinskih lanaca čekovi učestvuju sa oko deset odsto. U vreme velikih predprazničnih kupovina njihov broj se udvostručuje.
Sa pojačanjem ekonomske krize 2009. godine, broj čekova u opticaju veći je za gotovo 600 hiljada. Njihova vrednost povećana je skoro za četiri milijarde i premašila 38 milijardi dinara.
Marija Spasojević iz "Amana" ka že da u tom trgovinskom lancu i dalje postoji mogućnost plaćanja čekovima građana. "Rokove plaćanja nećemo smanjivati. Tu mogućnost ćemo pokriti iz sopstvenih sredstava, a obaveze prema dobavljačima ćemo izmirivati na vreme", ističe Spasojevićeva.
U februaru 2013. promet je 7,3% niži nego u istom periodu prošle godine.
Zbog slabe tražnje i male kupovne moći i pored Zakona o ograničavanju plaćanja trgovci i proizvođači će nastaviti da kreditiraju prodaju, procenjuju u Asocijaciji malih i srednjih preduzeća i preduzetnika.
"Dugoročno gledajući to će značiti veće zaduživanje privrednika za obrtna sredstva, tako da treba očekivati i povećanje cena po osnovu cene kapitala koja će biti uvećana za kamatu ili kreditnu podršku", smatra Milan Knežević iz Asocijacije malih i srednjih preduzeća i preduzetnika Srbije.
Zakon o rokovima plaćanja u privredi ne reguliše odnose između trgovinskih lanaca i potrošača, kažu u ministarstvu finansija i privrede.
"Mi ne očekujemo da će trgovinski lanci ukidati čekove na poček građanima koji su u praksi dosta česti i mislimo da će trgovinski lanci, shodno svojoj trgovinskoj politici koju vode zadržati ovaj oblik kreditiranja kupaca kako bi održali promet", kaže savetnik u Ministarstvu finansija i privrede Nina Samardžić.
Banke same odlučuju da li će nuditi čekove ili ne, a broj čekova zavisi od stanja na računu.