
Volfram je metal neophodan u proizvodnji alata, mašinstvu i vojnoj industriji. Rat u Iranu podigao je cenu ovog metala na rekordni nivo. Za nemačku privredu to je ozbiljan signal za uzbunu.
Cena volframa naglo raste – i to nije samo marginalna vest sa tržišta sirovina. Iako ga mnogi poznaju tek iz starih sijalica, ovaj metal je nezamenjiv za brojne ključne industrije. Volfram se koristi u alatima, mašinama, elektronici, municiji i visokotehnološkim primenama.
Kritična i strateška sirovina
Za Nemačku i Evropsku uniju to je posebno osetljivo pitanje: u Briselu je volfram zvanično klasifikovan kao kritična i strateška sirovina. Nedavni snažan rast cena u velikoj meri povezan je s ratom, rastućom vojnom potrošnjom i geopolitičkom zavisnošću.
Krajem marta cena amonijum-paravolframata – najvažnijeg međuproizvoda u proizvodnji volframa – dostigla je rekordnih 3.150 američkih dolara po metričkoj tonskoj jedinici na tržištu u Roterdamu. To predstavlja rast od oko 50 odsto od početka rata u Iranu i po razmerama je uporedivo s istovremenim rastom cena nafte.
Rat u Iranu dodatno gura cenu nagore
Volfram je izuzetno tvrd metal. Ima najvišu tačku topljenja među metalima – 3.422 stepena Celzijusa. Upravo zbog toga se koristi za proizvodnju protivoklopne municije i komponenti raketa, kakve se upotrebljavaju u ratu u Iranu. Za razliku od brojnih industrijskih primena, volfram iz raketa se ne može reciklirati. Sa svakom raketom koja eksplodira, volfram se nepovratno gubi.
Kina dominira svetskom proizvodnjom volframa
Međutim, volfram je bio oskudan i pre najnovije eskalacije na Bliskom istoku. Od kraja decembra cena se više nego utrostručila, a od juna 2025. čak je porasla više od sedam puta. Rat u Iranu tako deluje kao akcelerator, ali nije jedini uzrok naglog rasta cena. Ključni faktor je Kina. Ta zemlja dominira globalnom proizvodnjom volframa: prema podacima Američke geološke službe, Kina je prošle godine proizvela 67.000 tona, što čini oko 79 odsto svetske proizvodnje.
Kineska kontrola izvoza dodatno smanjuje ponudu
U februaru 2025. Peking je uveo nove izvozne kontrole, delom kao odgovor na sve napetije odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. Od tada se kineski izvoz volframa smanjio za oko 40 odsto. Izvoznicima su sada potrebne državne dozvole za izvoz robe iz Kine.
Uz to dolaze i strukturni problemi: opadajući kvalitet rude i strože proizvodne kvote smanjile su kinesku rudarsku proizvodnju. Rat u Iranu tako postaje dodatni faktor koji podiže cene na izrazito napetom tržištu.
Mašinstvo i odbrana: zašto je Evropa ranjiva
Smanjen izvoz iz Kine ne pogađa samo rastuću vojnu potražnju. I industrija ima ogromnu potrebu za volframom. Njegova tvrdoća i otpornost na visoke temperature čine ga ključnim za proizvodnju tvrdometalnih komponenti – poput svrdla, glodala, reznih pločica i drugih preciznih alata.
Za Saveznu Republiku Nemačku rekordna cena volframa je posebno kritična, jer se ovaj metal koristi upravo u granama koje čine industrijsku kičmu nemačke privrede: mašinstvu, preradi metala i automobilskoj industriji. Evropska unija, u okviru Akta o kritičnim sirovinama, volfram izričito navodi kao strateški važan za avio-svemirsku industriju i odbranu.
Nekada nišni, volfram je tako postao strateški metal i usko grlo. Rat u Iranu dodatno zaoštrava situaciju. Ovaj primer jasno pokazuje koliko su Nemačka i Evropa ranjive kada je reč o kritičnim sirovinama – kako u industriji, tako i u sektoru odbrane.