Tema - Bosna i Hercegovina

Da li će šoljica kafe postati luksuz?

Cijene kafe, napitka bez kojeg mnogi ne mogu da započnu dan, posljednjih nedjelja su ponovo otišle u nebesa što ponovo poteže pitanje da li bi uskoro najobičnija šoljica ovog pića mogla da bude pravi luksuz.

Jer, cijena kafe arabika je na berzi u Njujorku porasla na dvomjesečni maksimum nakon što su mrazevi zabilježeni u Brazilu, pa će rod biti manji od očekivanog.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Veljko Mijušković navodi za RTS da je poskupljenje kafe rezultat kombinacije više globalnih faktora, kao što su klimatske promjene koje pogađaju proizvodnju, rast potražnje širom svijeta, problemi u lancima snabdjevanja, trgovinska ograničenja, promjene na berzi, spekulacije na tržištu.

Trenutni trend nije povoljan i može se očekivati rast cijene u narednim mjesecima.

"Ostaje da se vidi šta će se dešavati sa nepovoljnim klimatskim faktorima. Ukoliko se oni primire i zalihe robe na globalnom nivou stabilizuju, možemo očekivati stabilizaciju cene, ali je malo verovatno da će ona pasti", rekao je Mijušković.

Naveo je da se kod nas efekti osjetiti kasnije.

"Postoji određeni odloženi efekat, u zavisnosti od toga koliko je robe već prisutno od strane uvoznika i takozvanih rostera, onih koji peku, odnosno prže", rekao je Mijušković.

Urednik portala "Akademija kafe" Bojan Đorđević rekao je da kafa kod nas poskupjela, ali ne toliko koliko na svjetskom tržištu, ali dovoljno da se osjeti da imamo velike probleme.

"I dalje je veliki problem što je kafa akcizna roba, a nalazi se u potrošačkoj korpi. To nema veze jedno s drugim. Voleo bih da mi neko objasni zašto je to tako, a ako ne, onda bar da se skine akciza sa kafe kako bi ona bila nešto jeftinija", smatra Đorđević.

Rekao je da Kina uvozi enormne količine kafe i da su "Kinezi oteli kafu", i da očekuje da će kafa u jednom trenutku postati luksuz.

"U nekim lokalima šoljica espresa već košta 370 dinara i to je malo bezobrazno, mislim da nije realno, jer nije kafa baš toliko poskupjela", rekao je Đorđević.

Ukazao je da će ljudi nastaviti da piju kafu i da će se truditi da piju dobru kafu, ali da to više neće biti uobičajeno "kafenisanje", već samo jedna kafa.

Profesor Mijušković je objasnio da je kafa listirana u okviru potrošačke korpe zato što se smatra dijelom svakodnevne potrošnje

"Država je mudro odredila kategorije za akcize, počevši od cigareta i kafe, jer su to proizvodi sa sigurnim prometom i velikim obimom, što omogućava ubiranje prihoda", rekao je Mijušković.

Srbija kafu uvozi iz Brazila i Vijetnama

Prema Đorđevićevim rečima, Srbija najviše uvozi kafu iz Vijetnama i Brazila, koji takođe imaju problema sa izvozom.

To su, kako kaže, preveliki proizvođači, koji su nekako uspevali da balansiraju sa cijenom.

"Većina svjetske kafe proizvodi se u Brazilu. U Vijetnamu se proizvodi kafa sumnjivog kvaliteta, uglavnom robusta, koja nije vrhunskog kvaliteta, ali je potrebna za pravljenje mješavina. Do sada su veliki proizvođači uspjevali da na različite načine spriječe veliki rast cijena, ali sada mislim da više nemaju prostora za to. Najveći udar će ponovo osjetiti mali proizvođači koji imaju velike troškove, što dovodi do zatvaranja pržionica koje su proizvodile superkvalitetnu kafu i problema ugostiteljskih objekata sa klijentelom, zbog čega mislim da ovo nije najbolje vrijeme za kafu", rekao je Đorđević.

Novi propisi Evropske unije, koji stupaju na snagu 30. decembra 2025. godine, doneće sa sobom i nove cijene za mnoge druge proizvode.

Osim kafe, uredba obuhvata i kakao, palmino ulje, soju, goveđe meso, drvo i kaučuk.