Da li je veštačka inteligencija počela i da nas zapošljava – kako se "dopasti" algoritmu

Bez autora
Mar 08 2026

Da li biste više voleli da vas na razgovoru za posao procenjuje algoritam ili čovek?

Algoritmi već pregledaju hiljade biografija pre nego što one stignu do čoveka koji će sa vama razgovarati o poslu. Kako napisati CV koji će proći i kriterijume veštačke inteligencije?

Stručnjak za ljudske resurse Sanja Jevđenijević ističe da se algoritmi u ljudskim resursima ne koriste samo u selekciji kandidata, već i u obukama i profesionalnom razvoju.

"Ono gde danas već možemo da vidimo primenu veštačke inteligencije u ljudskim resursima jesu procesi razvoja, treninga i edukacije. Čak i ‘koučing’ može da se radi uz pomoć veštačke inteligencije“, rekla je Jevđenijevićeva.

Biografije počinju da liče jedna na drugu

Na pitanje da li kandidati danas moraju da nauče kako da se "dopadnu" algoritmu, Jevđenijevićeva kaže da to nije nova muka, već nova veština.

"Nekada smo pisali biografije olovkom i papirom, zatim na mašini, pa na računaru – sada smo u novom trenutku i vremenu kada je neophodno imati digitalnu pismenost i pripremiti se dobro i za razgovore i za apliciranje na nove pozicije“, naglašava.

Istovremeno, upozorava da korišćenje alata veštačke inteligencije može dovesti do toga da biografije počinju da liče jedna na drugu.

"Savet je da zadržite autentičnost. Dajte neke konkretne primere iz svoje biografije, nemojte ponavljati neke reči koje su zahtevane u samom oglasu, već gledajte da zaista iznesete nešto što je vezano za vašu biografiju. Pa tako, ako na primer aplicirate za prodavca, navedite gde ste radili kao prodavac, koliki je rast prodaje bio, koliko ste novih klijenata otvorili. Dajte neke uvide gde će poslodavac moći da prepozna da ste to vi, a ne neko drugi ko je pisao vašu biografiju“, objašnjava Jevđenijevićeva.

Mogu li algoritmi biti pristrasni

Ipak, ističe da su se u praksi već dešavali slučajevi diskriminacije.

"Na primer, kada su tražili zaposlene u IT-u u Americi, aplicirali su naravno kandidati različitog pola. Oni su prosto rangirali biografije i dominantno su primljeni muškarci. To je bio veliki slučaj i bilo je tužbi nakon toga“, kaže Jevđenijevićeva.

Ističe da kada na kraju dođete na posao sve što ste naveli od osobina postane evidentno.

"I to na koji način vi komunicirate, da li ste elokventni, da li zaista to što ste naveli u svojoj biografiji posedujete od znanja", dodaje Jevđenijevićeva.

Poručuje i da je vrlo važno da osvestimo da nije tema samo kako eksterne kandidate zapošljavamo, već i na koji način biramo kvalitetne ljude iz kompanije, koji su već tu.

Kako ističe, algoritmi uče na osnovu podataka i načina na koji su trenirani.

"Algoritmi uče – to je proces mašinskog učenja. Vremenom se koriguju i unapređuju kako bi donosili bolje preporuke“, dodaje Jevđenijevićeva.

Pravila i transparentnost

Govoreći o evropskoj regulativi, Jevđenijevićeva navodi da se pravila Evropske unije još uvek ne primenjuju u potpunosti u Srbiji.

"Mi nismo deo Evropske unije, pa ta pravila kod nas još nisu zaživela. Ali multinacionalne kompanije koje posluju u Srbiji često ih primenjuju, jer dolaze iz njihovih centrala“, objašnjava Jevđenijevićeva.

Ipak, naglašava da je transparentnost u procesu zapošljavanja ključna.

"Nije dovoljno samo pronaći najboljeg kandidata, nego i taj čovek oseća komforno u okviru te organizacije i ostane na kraju i donese neke benefite i rezultate zbog koga smo ga angažovali. Tako da, transparentnost je važna“, ističe Jevđenijevićeva.

Algoritam kao pomoć, ne kao zamena

Za kraj, Jevđenijevićeva naglašava da algoritmi ne donose konačnu odluku o zapošljavanju.

"Algoritam samo pomaže da se veliki broj prijava brže analizira. Ono što je ranije trajalo nedelju ili dve, sada može da se uradi za dva sata. Ali konačnu odluku i dalje donose ljudi. Ta živa reč i odluka menadžera, odluka rukovodioca je ključna, jer bez toga teško možemo proceniti uklopivost u kulturu i sve ostalo“, naglašava Jevđenijevićeva.

Na pitanje da li strahuje da će veštačka inteligencija zameniti ljude u ljudskim resursima, ona odgovara da se priroda posla menja, ali da ljudski faktor ostaje važan.

"Repetitivni poslovi se zamenjuju. Važno je da učimo, važno je da ulazimo u digitalni svet i da ne čekamo da to donese generacija Zed, već da budemo oni koji prednjače u svemu tome. Tako da se ja za svoj posao još uvek ne brinem", zaključila je Jevđenijevićeva.

Kako se prijaviti za posao da vas algoritam ne odbije:

– Ne pokušavajte da prevarite algoritam, da ubacujete previše ključnih reči. Noviji sistemi analiziraju kontekst, ne samo mehaničko poklapanje pojmova.

– Neka vam veštačka inteligencija bude trener, ne zamenik. Koristite je da se pripremite za intervju, simulirate pitanja, ali nemojte da vam piše celu biografiju.

– Budite autentični

Kakve promene je donela evropska regulativa

Evropska regulativa, koja je stupila na snagu pre dve godine, klasifikovala je sisteme za zapošljavanje kao "visokorizične sisteme veštačke inteligencije". Samim tim oni podležu strožim pravilima.

To znači da moraju imati ljudski nadzor, biti transparentni (kandidat ima pravo da zna da li ga procenjuje veštačka inteligencija) i moraju omogućiti objašnjenje odluke.


Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik