Do naplate duga i bez suda

Bez autora
Sep 16 2013

Zbog neizmirenih dugova, „teških” 172,8 milijardi dinara, ne računajući kamate, poslednjeg dana juna ove godine bilo je, prema podacima Narodne banke Srbije, blokirano 44.677 firmi. Broj blokiranih raste i pored toga što se od 1. aprila ove godine primenjuje Zakon o rokovima za izmirenje novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, kojima je propisano da država svoje račune plaća u roku do 45, a privreda do 60 dana. Povećano je i učešće „problematičnih” kredita odobrenih privredi. U ukupno odobrenim kreditima privredi, oni su sa 19,5 odsto na kraju decembra 2012. godine, na kraju juna 2013. dostigli 21,3 procenta. U Privrednoj komori Srbije kažu da se procenjuje da bi oko 19.000 privrednih društava ufinansijskim teškoćama moglo da izbegne stečaj i da nastavi uspešno da posluje, a njihovi poverioci brže da dođu do svog novca primenom zakona na koji su, izgleda, gotovo svi zaboravili.

Do naplate duga i bez sudaZbog neizmirenih dugova, „teških” 172,8 milijardi dinara, ne računajući kamate, poslednjeg dana juna ove godine bilo je, prema podacima Narodne banke Srbije, blokirano 44.677 firmi.

Broj blokiranih raste i pored toga što se od 1. aprila ove godine primenjuje Zakon o rokovima za izmirenje novčanih obaveza u komercijalnim transakcijama, kojima je propisano da država svoje račune plaća u roku do 45, a privreda do 60 dana.

Povećano je i učešće „problematičnih” kredita odobrenih privredi. U ukupno odobrenim kreditima privredi, oni su sa 19,5 odsto na kraju decembra 2012. godine, na kraju juna 2013. dostigli 21,3 procenta.

U Privrednoj komori Srbije kažu da se procenjuje da bi oko 19.000 privrednih društava ufinansijskim teškoćama moglo da izbegne stečaj i da nastavi uspešno da posluje, a njihovi poverioci brže da dođu do svog novca primenom zakona na koji su, izgleda, gotovo svi zaboravili.

– Najbrži i najjeftiniji put do rešenja finansijskih problema u poslovanju pruža Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju privrednih društava – kazuje Nermina Ljubović, direktor Centra za usluge i posredovanje PKS.

– Ovaj propis upućuje dužnike i poverioce na dogovor. Pregovorom u kome su svi učesnici ravnopravni i zaključenjem ugovora o sporazumnom finansijskom restrukturiranju, izbegavaju se predugi i skupi sudski sporovi, problem se rešava brže i jeftinije, a poslovni odnosi ostaju očuvani. Odobravanjem dodatnih olakšica i država podstiče ovaj način rešavanja nelikvidnosti.

Zakon je PKS poverio da posreduje u tom postupku, pomažući u uspostavljanju saradnje između dužnika i poverilaca i pružajući podršku tokom pregovora, radi njihovog uspešnog okončanja.

U proteklih godinu i po dana PKS obratilo se samo 17 privrednih društava. Tri postupka završena su zaključenim ugovorima o sporazumnom finansijskom restrukturiranju, u jednom je zaključen ugovor o mirovanju dugova, a ukupna vrednost potraživanja u tim postupcima bila je oko 27 miliona evra. U četiri predmeta predlagači su povukli svoje zahteve, a u tri su poverioci odbili učešće, jer je za dužnike pokrenut predstečajni postupak. U toku su tri postupka.

Naša sagovornica je uverena da je mali broj zainteresovanih za sporazumno rešavanje dužničko-poverilačkih nevolja posledica nepoznavanja zakona i nedovoljne informisanosti o mogućnostima koje ovaj postupak pruža. Zato će potencijalnim učesnicima u postupku – poveriocima, nadležnima za finansije u privrednim društvima i zastupnicima, biti omogućeno da o prednostima postupka više saznaju u privrednim komorama širom Srbije.

– Problemi nelikvidnosti privrede u poslednjih pet godina su u fokusu zakonodavnih promena većine zemalja u regionu, a postupci vansudskog rešavanja pokazuju se sve efikasnijim, tako da se uspostavlja pravna i institucionalna praksa u regionu, što podržava i Evropska banka za obnovu i razvoj – ističe Ljubovićeva.

– EBRD je podržala projekat PKS i odobrila sredstva u iznosu od 233.000 evra za finansiranje njegovog sprovođenja. Od ovog projekta EBRD očekuje povećanje vidljivosti i razumevanja postupka i njegovih prednosti, jačanje institucionalnih kapaciteta potencijalnih učesnika u postupku, kao i olakšanje postupka, posebno za mala i srednja privredna društva.

– Do sporazuma dužnika i poverilaca, a najčešće su to banke, stiže se postupno. Prvi korak na putu do cilja je pokretanje predloga za restrukturiranje, koji Centru za usluge i posredovanje PKS može podneti zaduženo privredno društvo ili poverilac. Centar proverava ispunjenost uslova za pokretanje postupka i poziva drugu stranu da prihvati predlog, a zatim organizuje postupak pregovaranja. U prvoj fazi posla zaključuje se ugovoro mirovanju dugova, koji predstavlja osnov za deblokadu računa dužnika i omogućava mu poslovni predah, tokom koga se nastavljaju pregovori u znatno relaksiranijoj atmosferi. Potom dužnik i poverioci zaključuju ugovor o sporazumnom finansijskom restrukturiranju, koji sadrži mere kojima se taj posao sprovodi.

– Strane u postupku uz finansijsko restrukturiranje istovremeno koriste i propisane podsticaje – kaže Ljubovićeva.

– Poreskom dužniku, koji je zaključio ugovor o sporazumnom finansijskom restrukturiranju, na osnovu Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, može se odobriti reprogram poreskog duga do 60 meseci uz mirovanje obaveze od 12 meseci.

I, na kraju, posrednici uslugu posredovanja PKS plaćaju samo ako je posao uspešno okončan.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik