Dobra i sigurna zarada na obveznicama stare štednje

Bez autora
Nov 30 2011

Građani koji bi ulagali u hartije od vrednosti i tako ostvarili zaradu, za sada imaju dve opcije - obveznice stare devizne štednje i trezorske zapise. Obveznice štednje donose sigurniji ali manji prihod od 5,5 odsto, dok zarada na zapisima zavisi od kursa, a može da iznosi i desetinu uloženog novca. Obveznice stare devizne štednje su nominovane u evrima i zarada na njih je fiksna. Recimo, ko ih je prošle godine kupovao za 1.000 evra, može da bude siguran da će na dan dospeća, 31. maja 2012, na njima zaraditi 55 evra. Zarada na dinarskim trezorskim zapisima može da bude i veća, pod uslovom da je kurs dinara stabilan. Ako uračunamo godišnji prinos od 11 odsto na šestomesečne zapise, za ulog od 1.000 evra posle pola godine zarada je oko 50, dok su oni koji ulože oko 5.000 za pola godine zaradili oko 250 evra. Državne hartije su uglavnom dinarske. Za one nominovane u evrima prinos je bio 5,85 odsto, ali ih je država emitovala samo jednom i to na 15 godina.

Dobra i sigurna zarada na obveznicama stare štednjeGrađani koji bi ulagali u hartije od vrednosti i tako ostvarili zaradu, za sada imaju dve opcije - obveznice stare devizne štednje i trezorske zapise.

Obveznice štednje donose sigurniji ali manji prihod od 5,5 odsto, dok zarada na zapisima zavisi od kursa, a može da iznosi i desetinu uloženog novca.

Obveznice stare devizne štednje su nominovane u evrima i zarada na njih je fiksna. Recimo, ko ih je prošle godine kupovao za 1.000 evra, može da bude siguran da će na dan dospeća, 31. maja 2012, na njima zaraditi 55 evra. Zarada na dinarskim trezorskim zapisima može da bude i veća, pod uslovom da je kurs dinara stabilan. Ako uračunamo godišnji prinos od 11 odsto na šestomesečne zapise, za ulog od 1.000 evra posle pola godine zarada je oko 50, dok su oni koji ulože oko 5.000 za pola godine zaradili oko 250 evra.

Državne hartije su uglavnom dinarske. Za one nominovane u evrima prinos je bio 5,85 odsto, ali ih je država emitovala samo jednom i to na 15 godina, objašnjava za “24 sata” Nenad Gujaničić, glavni broker u “Sinteza investu”.

- Generalno, hartije koje emituje država su najsigurnije jer teško da ona može da bankrotira. Prednost stare devizne štednje je što je nominovana u evrima i time se štiti od promene kursa. Međutim, ako je kurs stabilan kao što je bio u ovoj godini, pokazalo se da je bilo isplativije kupovati trezorske zapise u dinarima. To, međutim, nikako ne znači da će tako i dalje biti jer kretanje dinara niko ne može da predvidi - navodi Gujaničić.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik