
Posle dugog perioda neravnopravnih odnosa i pritisaka na dobavljače, država najavljuje uvođenje jasnih pravila u trgovini.
Juče je u Privrednoj komori Srbije održana javna rasprava Zakona o trgovačkim praksama koja treba da ograniči zloupotrebu pregovaračke moći, skrati rokove plaćanja i uvede veću transparentnost u poslovne odnose između trgovaca i snabdevača. Skriveni troškovi i bonusi bez pokrića i druge nejasne naknade između trgovaca i dobavljača tako idu u prošlost sa strogim pravilima koja se uvode u lanac snabdevanja.
– Najvažniji ciljevi donošenja ovog propisa su regulisanje odnosa snabdevača i kupca, pri čemu je snabdevač ono što je do sada bio dobavljač, i da uspostavimo ravnopravan odnos u lancu snabdevanja od samog početka stvaranja poslovnog odnosa – izjavila je Sandra Dokić iz Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine. Ona je na predstavljanju nacrta ovog zakona u Privrednoj komori Srbije navela da javna rasprava o nacrtu traje do 28. januara i da je plan da se predlog zakona pred poslanicima nađe na prolećnom zasedanju Skupštine Srbije. Kako je istakla, zakon će, kada bude usvojen, odmah stupiti na snagu, ali da će biti dat rok od četiri meseca da se zaključe neophodni ugovori, jer je, kako je rekla, pregovaranje o njima kompleksno i neophodno je da se ostavi dovoljno vremena da se zaključe ugovori koji će biti u skladu sa ovim zakonom.
– Prvi put uvodimo neka pravila koja do sada nisu postojala i izuzetno je značajno da uspostavljamo pravila koja treba da postoje između dve ugovorne strane, a to su naši snabdevači koji mogu da budu i poljoprivredni proizvođači, i kupaca koji mogu da budu veletrgovci i malotrgovci. Neka ponašanja koja su dosta dugo egzistirala na našem tržištu sada će biti apsolutno zabranjena i zbog toga imamo crnu listu, što su zapravo pravila koja niti smeju da se ugovaraju, niti smeju da postoje u bilo kakvom njihovom poslovnom odnosu – rekla je ona.
Na listi potpuno zabranjenih praksi su kašnjenja u plaćanju (novina je da je rok od 30 dana za kvarljive proizvode i 60 dana za ostale poljoprivredne i prehrambene artikle), nerazumni otkazi, jednostrane izmene ugovora, nepravični troškovi... Dokićeva je navela da smo imali praksu da su plaćanja išla i do 120 dana i da taj vid nameta nije mogao da se izdrži. Osim crne liste, definisana je i siva lista zabranjenih praksi koje će moći da se koriste pod određenim, izuzetno transparentnim uslovima.
– Očekujemo da će ti pregovori, koji će krenuti posle sa samim snabdevačima, biti izuzetno teški, zato što su sada trgovci i sami kupci navikli na određena plaćanja, a sada će biti osnovno pravilo za svaku naknadu koju snabdevač plaća da ona mora da bude konkretna i mora da se zna šta su oni za tu naknadu dobili. To do sada nije bio slučaj pa smo imali situacije da se daju razni bonusi, dodatni bonusi, a da niko zapravo ne zna šta je dobio – rekla je Dokićeva. Srbija je prema njenim rečima dobila zakon kakav nema nijedna zemlja u Evropi. Odnosno, on je oslonjen na Direktivu o nepoštenim trgovačkim praksama koja je integrisana u slične zakone u evropskim zemljama, međutim ima i neke novine.
– To je, na primer, komercijalna odmazda, kao posebno teška nepoštena trgovačka praksa za koju će se voditi čak i odvojeni postupci. Reč je o odmazdi ili pretnji kupca prema snabdevaču koji koristi svoja ugovorena prava, a posebno ako se odnosi na izlistavanje ili uklanjanje proizvoda sa polica, smanjenje naručene porudžbine, obustava ili ograničenje usluga poput marketinga, promocija... – kaže Dokićeva. Ona ja napomenula da je Komisija za zaštitu konkurencije glavni nosilac ovog zakona, s tim što će posla biti i za Tržišnu inspekciju.
Ona je rekla da ukoliko u nekom ugovoru ili u toku samih pregovora dođe do toga da se vidi da neko koristi svoju pregovaračku moć i da ide u pravcu nepoštene trgovačke prakse, u tom slučaju se pokreće postupak koji sprovodi Komisija za zaštitu konkurencije. – Ukoliko se utvrdi da postoji ta praksa, ona će morati da nestane kod tog trgovca u odnosu na sve dobavljače, ne samo u odnosu na onog koji je pokrenuo ovaj postupak, i isto tako će biti prinuđen da plati izuzetno velike kazne – rekla je ona.
Dodala je da će te kazne u nekim slučajevima prelaziti i milion evra.