Dug postaje kredit

Bez autora
Feb 19 2012

Počela je primena uredbe Vlade kojom je predviđeno da se sva nenaplaćena dugovanja ili potraživanja prema inostranstvu duža od godinu dana pretvaraju u kreditni odnos. Do sada je taj rok bio do šest meseci, ali je procenjeno da će novi rok obezbediti povećanje devizne likvidnosti države. Da je u Srbiji najteže naplatiti posao ili uslugu poznato je, jer je zbog nenaplaćenih potraživanja 60.000 pravnih lica u blokadi, pošto međusobno duguju 200 milijardi dinara. Međutim, kako bi se izbeglo gomilanje dugova ili potraživanja u inostranstvu, Vlada je donela uredbu da bi računi bili jasni. To podrazumeva i međusobno prebijanje takvih dugova. Onaj rezident Srbije koji ima dugovanja ili potraživanja posla bilo da je reč o uvozu ili izvozu za čije plaćanje odnosno naplatu za koje je prošlo više od godinu dana ima kredit iz inostranstva, on to može prebiti sa drugim kreditnim poslom.

Dug postaje kreditRok u kojem dug ili potraživanje prema inostranstvu prerasta u kredit produžen sa šest meseci na godinu dana. Cilj uredbe Vlade – povećanje devizne likvidnosti države.

Počela je primena uredbe Vlade kojom je predviđeno da se sva nenaplaćena dugovanja ili potraživanja prema inostranstvu duža od godinu dana pretvaraju u kreditni odnos.

Do sada je taj rok bio do šest meseci, ali je procenjeno da će novi rok obezbediti povećanje devizne likvidnosti države.

Da je u Srbiji najteže naplatiti posao ili uslugu poznato je, jer je zbog nenaplaćenih potraživanja 60.000 pravnih lica u blokadi, pošto međusobno duguju 200 milijardi dinara.

Međutim, kako bi se izbeglo gomilanje dugova ili potraživanja u inostranstvu, Vlada je donela uredbu da bi računi bili jasni. To podrazumeva i međusobno prebijanje takvih dugova.

"Onaj rezident Srbije koji ima dugovanja ili potraživanja posla bilo da je reč o uvozu ili izvozu za čije plaćanje odnosno naplatu za koje je prošlo više od godinu dana ima kredit iz inostranstva, on to može prebiti sa drugim kreditnim poslom", kaže Biljana Bujić iz KPMG.

Za sada je spoljni dug Srbije preko 22 milijarde evra, ali ako bi se uzela u obzir i suma nenaplaćenog potraživanja, situacija bi bila drugačija. Zato je Narodna banka rešila da evidentira takve podatke.

"Ovi podaci trebalo bi da utvrde koja je stvarna veličina našeg duga prema inostranstvu. Verovatno je posredno i ranije postojala mogućnost da se to ustanovi, ali je sada to uređeno i u institucionalnom smislu, jer si obavezan da u roku od godinu dana, ukoliko si izvezao a nisi naplatio, evidentiraš to svaka tri meseca", kaže Andrija Jovičić iz Privrednog savetnika.

Izvoz iz Srbije iz godine u godinu raste. Izvoznici su u većini oslobođeni poreza na dodatu vrednost. Ipak, novom uredbom će se osim pospešivanja izvoza sprečiti i neki fiktivni poslovi na koje smo bili prinuđeni zbog sankcija devedesetih godina.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik