Prilikom eksplolatacije ruda i drugih mineralnih sirovina, posebnu pažnju teba posvetiti održivom razvoju, odnosno zaštiti životne sredine, ocenili su danas učesnici međunarodne konferencije "Mineralni resursi - pokretačka snaga privrednog razvoja." Direktor prodaje kompanije "Metso minerals" Sašo Kitanoski je naveo da se sada, prema izveštaju UN, oko tri odsto energije enrgije u svetu koristi za drobljenje rude, što je prilično visok procenat. On je dodao da se prilikom prerade rude troši izuzetno velika količina vode i nekih drugih sredstava, ali da je njihova kompanija razvila tehnologije i rešenja, koja su energetski efikasna, a toše i znatno manje vode. Kitanoski je naveo da ta kompanija velika sredstva ulaže u razvoj tehnologija, jer ima 270 proizvodnih i istraživačkim mesta širom sveta i godišnji promet od 3,7 miliona evra.
Prilikom eksplolatacije ruda i drugih mineralnih sirovina, posebnu pažnju teba posvetiti održivom razvoju, odnosno zaštiti životne sredine, ocenili su danas učesnici međunarodne konferencije "Mineralni resursi-pokretačka snaga privrednog razvoja."
Direktor prodaje kompanije "Metso minerals" Sašo Kitanoski je naveo da se sada, prema izveštaju UN, oko tri odsto energije enrgije u svetu koristi za drobljenje rude, što je prilično visok procenat.
On je dodao da se prilikom prerade rude troši izuzetno velika količina vode i nekih drugih sredstava, ali da je njihova kompanija razvila tehnologije i rešenja, koja su energetski efikasna, a toše i znatno manje vode.
Kitanoski je naveo da ta kompanija velika sredstva ulaže u razvoj tehnologija, jer ima 270 proizvodnih i istraživačkim mesta širom sveta i godišnji promet od 3,7 miliona evra.
Direktor Rudarskog instituta Beograd Milinko Radosavljević rekao da Srbija raspolaže velikim resursima mineralnih sirovina, ali da misli da nisu dovoljno iskorišćeni.
Radosavljević je primetio da je u poslednjih nekoliko godina bilo dosta kritika vezano za geološka, odnosno istraživanja mineralnih resursa i potencijalne eksploatacije o kojima se uglavnom priča u negativnom kontekstu, a šira javnost je gotovo uvek protiv toga.
On je istakao da su finansije ograničavajući faktor, ali da postoje i pozitivni primeri kao što su Kolubara i Kostolac gde se realizuju projekti revitalizacije zemljišta gde su se nalazili površinski kopovi.
Profesor Rudarsko geološkog fakulteta, Rade Jelenković rekao je da u Srbiji postoji više od 2.500 ležišta mineralnih sirovina, a osim metala i nemetala, tu su ugalj, nafta i gas.
Tako imamo 46 basena uglja, od kojih se 13 eksploatiše a 93,9 odsto je lignit za proizvodnju struje. Rezerve uglja procenjene su na 13 milijardi tona. Nafta je locirana na 90 rudnih polja, 250 ležišta a uljni škriljci na oko 20 mesta u istočnoj Srbiji. Njihova količina je procenjena na pet milijardi tona.
Istraživanja koja su rađena posle 200. godine, pokazala su da su potencijali mineralnih sirovina znatno veći nego što se pretpostavljalo, kazao je Jelenković, dodajući da buduća istraživanja zahtevaju velika finansijska i tehnička sredstva, koje mogu da obezbede samo velike kompanije.
Generalni medijski sponzor konferencije je novinska agencija Tanjug.