Bosna i Hercegovina možda leži na zalihama prirodnog plina koji je pogodan za eksploataciju i to je potencijalno bogatstvo koje bi valjalo istražiti, ustvrdio je znanstvenik s talijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju Giuseppe Etiope, a njegovu tezu podupiru i neki od bosanskohercegovačkih stručnjaka. Etiope, koji ima titulu doktora znanosti, ranije je za britanski "The Economist" izjavio kako prema dostupnim podacima u BiH postoje rezerve "abiotičkog metana" pogodnog za komercijalnu eksploataciju. Kako je kazao, ta se pretpostavka temelji na činjenici da je u BiH zabilježeno postojanje izvora hiperalkalne vode, a primjer za to su izvori koji se koriste u toplicama Kulaši pokraj Prnjavora u sjevernoj Bosni.
Bosna i Hercegovina možda leži na zalihama prirodnog plina koji je pogodan za eksploataciju i to je potencijalno bogatstvo koje bi valjalo istražiti, ustvrdio je znanstvenik s talijanskog Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju Giuseppe Etiope, a njegovu tezu podupiru i neki od bosanskohercegovačkih stručnjaka, prenosi u petak sarajevski "Dnevni avaz".
Etiope, koji ima titulu doktora znanosti, ranije je za britanski "The Economist" izjavio kako prema dostupnim podacima u BiH postoje rezerve "abiotičkog metana" pogodnog za komercijalnu eksploataciju.
Kako je kazao za "Avaz", ta se pretpostavka temelji na činjenici da je u BiH zabilježeno postojanje izvora hiperalkalne vode, a primjer za to su izvori koji se koriste u toplicama Kulaši pokraj Prnjavora u sjevernoj Bosni.
Na temelju tih indicija, drži Etiope, valjalo bi pokrenuti istraživanja kako bi se utvrdilo jesu li postojeće rezerve plina isplative za eksploataciju.
"Najprije bi valjalo istražiti koncentraciju plina u vodi", pojasnio je talijanski znanstvenik.
Profesor Edin Delić s Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli podsjeća kako se metan redovito pojavljuje u ugljenokopima na području BiH i pri tom je uzročnik brojnih nesreća.
Najveće koncentracije metana zabilježene su u rudnicima na području središnje Bosne, a najviše ga ima u jami Raspotočje kraj Zenice.
No Delić je oprezan u procjeni kakva je komercijalna isplativost eksploatacije metana za industrijske svrhe, jer nisu poznate točne zalihe.
"Sve dok se ne obave prethodna istraživanja i ne naprave prve bušotine ne znamo možemo li govoriti o vreloj vodi, nafti ili plinu", kazao je Delić.
Bosanskohercegovačke su vlasti do sada najavile istraživanja o eventualnim zalihama nafte, no pritom nije posebice spomenuta potraga za mogućim rezervama prirodnog plina.
O dodjeli koncesije za istraživanje zaliha nafte još se pregovara s nizozemskim naftnim gigantom Shellom.
"Naš zahtjev Shellu je da se praktično svaki milimetar FBiH istraži. Radi se o 26 tisuća kilometara teritorija koji će biti istraženi na na temelju dokumentacije rađene od 1970. do 1990. godine", izjavio je ranije Erdal Trhulj, ministar industrije, rudarstva i energetike u vladi Federacije BiH.
Preliminarnim nalazima od prije četrdesetak godina utvrđeno kako, primjerice, na širem području Tuzle postoje četiri lokacije na kojima ima nafte i to na dubini od tisuću do tisuću i 300 metara, a pretpostavlja se da zaliha nafte ima i na području Dinarida.