Evropa za srpsko geografsko poreklo

Bez autora
Jan 28 2018

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović razgovarao je sa predstavnicima Organizacije za hranu i poljoprivredu i Evropske banke za obnovu i razvoj o unapređenju srpskog poljoprivrednog izvoza. Na sastanku je bilo reči i o modernizaciji sistema upravljanja vodama u zemlji i razvoju oznaka kvaliteta hrane i geografskog porekla. Tri strane su se dogovorile da potpišu Memorandum o razumevanju s ciljem dalje saradnje na planu jačanja srpskog agrobiznis sektora. Ministar je izrazio zadovoljstvo zbog uspešnog partnerstva s FAO-om i EBRD-om poslednjih godina, naglasivši da novi sporazum potvrđuje uzajamnu dobru volju i interesovanje za dalje korišćenje naših prednosti – za izgradnju efikasnog i održivog, inkluzivnog i konkurentnog poljoprivredno-prehrambenog sistema u Srbiji.

Partnerstvo sa FAO i EBRD na jačanju agraraMinistar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović razgovarao je danas sa predstavnicima Organizacije za hranu i poljoprivredu (UN FAO) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) o unapređenju srpskog poljoprivrednog izvoza.

Na sastanku je bilo reči i o modernizaciji sistema upravljanja vodama u zemlji i razvoju oznaka kvaliteta hrane i geografskog porekla.

Tri strane su se dogovorile da potpišu Memorandum o razumevanju (MoU) s ciljem dalje saradnje na planu jačanja srpskog agrobiznis sektora.

Ministar je izrazio zadovoljstvo zbog uspešnog partnerstva s FAO-om i EBRD-om poslednjih godina, naglasivši da novi sporazum potvrđuje uzajamnu dobru volju i interesovanje za dalje korišćenje naših prednosti – za izgradnju efikasnog i održivog, inkluzivnog i konkurentnog poljoprivredno-prehrambenog sistema u Srbiji.

Prema njegovim rečima, srpski sektor žitarica i uljarica je od vitalnog značaja za privredu zemlje jer zapošljava više od 180.000 ljudi i učestvuje sa znatnim udelom u prihodima od izvoza.

Naša zemlja je postala jedan od najvećih izvoznika kukuruza u Evropi, ukazao je on i naglasio da povoljne trendove na tržištu žitarica i uljarica Srbija tek treba u potpunosti da iskoristi.

Direktor agrobiznisa za Jugoistočnu Evropu EBRD Miljan Ždrale objasnio je da će, prema novom sporazumu, FAO i EBRD nastaviti da podržavaju napore za ubrzanje rasta poljoprivrednog izvoza Srbije.

To će, kako je istakao, jednim delom obuhvatiti jačanje kapaciteta Udruženja žita Srbije u oblasti analize tržišta i rešavanja proizvodnih i trgovinskih "uskih grla" – od infrastrukture do logistike.

On je ukazao na to da postoji veliki potencijal za srpske proizvođače i trgovce da pristupe novim tržištima, uključujući one na Bliskom istoku, Srednjem istoku i Aziji.

Stariji ekonomista UN FAO Emanuel Hidier rekao je da uspešna geografska širina može otvoriti nove tržišne mogućnosti, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, podići poljoprivredne prihode i podstaći domaću ekonomiju.

On je dodao da će prema Memorandumu o razumevanju, FAO i EBRD nadograditi ovaj posao pomažući Srbiji u usklađivanju politike kvaliteta hrane s uredbom Evropske unije – zajedničkim pravima i obavezama koje su obavezujuće za sve članice EU.

FAO i EBRD će nastaviti da pružaju tehničku pomoć za usklađivanje sa zahtevima tržišta i unapređenje javno-privatnog dijaloga među igračima u industriji žitarica u zemlji, kao i redovnu razmenu informacija i učešće na međunarodnim trgovinskim događajima.

Takođe, ove dve organizacije žele da prošire aktivnosti na razvoju izvoza drugih poljoprivrednih proizvoda, kao što su ariljske maline. Na današnjem sastanku predstavljeni su srpski proizvodi sa oznakom GI.

FAO, EBRD i Vlada Srbije podržali su osnivanje udruženja zaduženog za zaštitu i marketing certifikovanih geografskih oznaka, obezbeđivanje internih kontrola i sledljivosti i jačanje veza između proizvođača s dobavljačima i trgovcima na malo.

Dve organizacije su se takođe dogovorile da rade s Vladom Srbije na izradi investicionog projekta o navodnjavanju i vodoprivredi.

Sistemi za navodnjavanje u Srbiji zahtevaju modernizaciju kako bi zemlja iskoristila svoj potpuni poljoprivredni potencijal. Trenutno se navodnjava manje od 100.000 hektara ili četiri odsto obradive površine zemlje.

Srbija se poslednjih godina suočava sa sušom i poplavama. Zbog tih izazova izazvanih klimatskim promenama, investicije u upravljanje vodama su od vitalnog značaja.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik