Zaduženi u "švajcarcima" imaju samo malo vremena da prihvate jedan od četiri modela za olakšanu otplatu ovih stambenih kredita. Centralna banka je odluku donela 24. februara, ove godine, a banke su uglavnom počele da šalju ponude klijentima mesec-dva kasnije, tako da bi već u julu mogle da isteknu. Naime, građani imaju rok od tri meseca da se izjasne, odnosno da odbiju ili prihvate neki od modela. Kako "Novosti" saznaju, posle ovog perioda, oni koji se nisu odlučili ni za jednu mogućnost, moraće da vraćaju kredite prema važećem ugovoru i prvobitnim uslovima. Prema podacima Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita u Srbiji ima 18.600 stambenih kredita u francima. Ovoj ustanovi je do sada stiglo 580 zahteva. Za prvi i drugi model koji podrazumevaju pretvaranje kredita iz franka u evro podneto je 155 zahteva, a za treći i četvrti model, prema kome građani zadržavaju zajam u francima, ali im se smanjuje kamata i produžava rok otplate - 425 zahteva...
Zaduženi u "švajcarcima" imaju samo malo vremena da prihvate jedan od četiri modela za olakšanu otplatu ovih stambenih kredita.
Centralna banka je odluku donela 24. februara, ove godine, a banke su uglavnom počele da šalju ponude klijentima mesec-dva kasnije, tako da bi već u julu mogle da isteknu. Naime, građani imaju rok od tri meseca da se izjasne, odnosno da odbiju ili prihvate neki od modela. Kako "Novosti" saznaju, posle ovog perioda, oni koji se nisu odlučili ni za jednu mogućnost, moraće da vraćaju kredite prema važećem ugovoru i prvobitnim uslovima.
Prema podacima Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita u Srbiji ima 18.600 stambenih kredita u francima. Ovoj ustanovi je do sada stiglo 580 zahteva. Za prvi i drugi model koji podrazumevaju pretvaranje kredita iz franka u evro podneto je 155 zahteva, a za treći i četvrti model, prema kome građani zadržavaju zajam u francima, ali im se smanjuje kamata i produžava rok otplate - 425 zahteva.
- Obaveze se ne mogu izbeći, a zaštita onih koji su bili "kratke pameti" i polakomili se da uzmu nešto što ne razumeju, samo zato što je u tom trenutku bilo jeftinije, ne treba više da postoji - kaže Đorđe Đukić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu.
- Evidentno je da građani nisu bilo dovoljno informisani šta je franak kao valuta i kakva su njegova kretanja. Da ne bi imali problema u budućnosti, jer stambeni kredit je zajam na 20-30 godina, smatram da bi trebalo da pređu na evro, ma koliko to bilo bolno i teško u ovom trenutku. Tako bi delili sudbinu i ostalih zaduženih, a i same države.
Kako ističe Đukić, građanima je pružena šansa da mirnije čekaju naredne godine, jer se ne zna kada može da dođe do novog skoka franka i koliki će od biti. Država više ne bi smela da pokriva bilo čije hazarderske akcije, ni firmi, niti građana.
- "Švajcarac" je valuta koja, zbog geopolitičkih promena, može mimo centralne banke Švajcarske da vrtoglavo skoči - ističe Đukić. - Pokazalo se da kriza na finansijskom i ekonomskom tržištu uvek navodi krupne igrače da se okreću franku, što dovodi do njegovog rasta, a manje zlatu.