Futoški kupus samo s markicom

Bez autora
Aug 28 2013

Izdavanje kontrolnih markica za obeležavanje svih registrovanih proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom iz Srbije počinje u septembru ove godine. To je najavio savetnik za unapređenje kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Ministarstva poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede Srbije, Branislav Raketić. Te kontrolne markice, sa serijskim brojevima, izdavaće Zavod za izradu novčanica Topčider u Beogradu. U Srbiji proizvodi s geografskim poreklom nisu obeležavani, a time ni zaštićeni. Uskoro više niko neće moći da proizvede robu s geografskim poreklom, a da ne poštuje sve predviđene standarde, koji donose bezbedne i kvalitetne proizvode. U Srbiji ima 49 proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom, a među njima leskovački ajvar, futoški kupus, rtanjski čaj, homoljski med, pirotski ćilimi, rekao je Zoran Dragojević, rukovodilac grupe za dizajn Zavoda za zaštitu intelektualne svojine. Propustili smo da zaštitimo šljivovicu. To su uradili Česi. Prepečenicu „manastirku” više tako ne smemo da zovemo, jer su taj naziv zaštitili Nemci, a pored odlične vojvođanske šunke kupujemo preskupu šunku slovenačkog „Krasa”...

Futoški kupus samo s markicomIzdavanje kontrolnih markica za obeležavanje svih registrovanih proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom iz Srbije počinje u septembru ove godine. To je najavio savetnik za unapređenje kvaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda Ministarstva poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede Srbije, Branislav Raketić.

Te kontrolne markice, sa serijskim brojevima, izdavaće Zavod za izradu novčanica Topčider u Beogradu. U Srbiji proizvodi s geografskim poreklom nisu obeležavani, a time ni zaštićeni. Uskoro više niko neće moći da proizvede robu s geografskim poreklom, a da ne poštuje sve predviđene standarde, koji donose bezbedne i kvalitetne proizvode.

U Srbiji ima 49 proizvoda sa zaštićenim geografskim poreklom, a među njima leskovački ajvar, futoški kupus, rtanjski čaj, homoljski med, pirotski ćilimi, rekao je Zoran Dragojević, rukovodilac grupe za dizajn Zavoda za zaštitu intelektualne svojine.

Propustili smo da zaštitimo šljivovicu. To su uradili Česi. Prepečenicu „manastirku” više tako ne smemo da zovemo, jer su taj naziv zaštitili Nemci, a pored odlične vojvođanske šunke kupujemo preskupu šunku slovenačkog „Krasa”. Upravo smo svedoci slovenačko-hrvatske svađe oko kranjske kobasice, italijanske zabrane Hrvatima da svoj prošek nazivaju prošekom zbog šampanjskog vina italijanskog porekla „proseko”...

Još možemo da stignemo, ako požurimo, da što više tradicionalnih poljoprivrednih i drugih proizvoda zaštitimo oznakom geografskog porekla. Inače nema prođe ni na domaćem tržištu, a još manje u izvozu, poručeno je sa skupa u Privrednoj komori Beograda.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik