Srbija je po performansama svog energetskog sistema na 71. mestu među 125 zemalja. Ovo je pokazao izveštaj "Indeks performansi globalne energetske arhitekture 2015" koji je danas objavio Svetski ekonomski forum (SEF). Energetski sistemi zemalja ocenjivani su po tri kriterijuma - ekonomski rast i razvoj, ekološka održivost i pristup energiji i bezbednost a Srbija se sa indeksom 0,56 svrstala na donju polovinu globalne liste. Najviše poena Srbija je dobila za pristup energiji i bezbednost (0,74) dok je za ekonomski rast i razvoj i za ekološku održivost dobila manje od ukupnog indeksa - 0,48 odnosno 0,47 poena. Od zemalja iz okruženja gore plasirane od Srbije su Makedonija, koja je 83. na listi, i Bosna i Hercegovina (102), ali su ispred Srbije Albanija (13) i Hrvatska (21).
Srbija je po performansama svog energetskog sistema na 71. mestu među 125 zemalja.
Ovo je pokazao izveštaj "Indeks performansi globalne energetske arhitekture 2015" koji je danas objavio Svetski ekonomski forum (SEF).
Energetski sistemi zemalja ocenjivani su po tri kriterijuma - ekonomski rast i razvoj, ekološka održivost i pristup energiji i bezbednost a Srbija se sa indeksom 0,56 svrstala na donju polovinu globalne liste, preneo je Euraktiv Srbija.
Najviše poena Srbija je dobila za pristup energiji i bezbednost (0,74) dok je za ekonomski rast i razvoj i za ekološku održivost dobila manje od ukupnog indeksa - 0,48 odnosno 0,47 poena. Od zemalja iz okruženja gore plasirane od Srbije su Makedonija, koja je 83. na listi, i Bosna i Hercegovina (102), ali su ispred Srbije Albanija (13) i Hrvatska (21).
Većina među prvih deset po performansama energetskih sistema su evropske i-ili razvijene ekonomije a predvodi ih Švajcarska koja je visoko ocenjena po sva tri kriterijuma. Na začelju liste je Jemen sa indeksom 0,40, upola manjim od prvoplasirane Švajcarske.
U izveštaju se ocenjuje da je godina na izmaku bila turbulentna za energetski sektor u svetu i obeležile su je geopolitičke krize, stagnacija svetskog ekonomskog rasta i sporo napredovanje u smanjenju emisije gasova koji izazivaju efekte staklene bašte.
Istovremeno su cene nafte bile veoma kolebljive i spustile su se do nivoa neviđenog od 2010. godine. Tu su, kako se navodi, i neizvesnosti u nekim proizvođačkim regionima - u Evropi između Rusije i Ukrajine a na Bliskom istoku oko Islamske države Iraka i Sirije (ISIS).
Analiza podataka iz indeksa pokazala je da se uprkos značajnim naporima širom sveta zaostaje sa unapređenjem energetskog inteziteta (potrošnja energije u odnosu na BDP), posebno u zemljama u razvoju i onim koje beleže brz ekonomski rast.
Istovremeno je prelazak na energiju sa manjom emisijom ugljenika spor i njen udeo u ukupnoj ponudi energije u više od trećine zemalja obuhvaćenih istraživanjem manji je od 10 odsto.
Kako je preneo Euraktiv Srbija, podaci pokazuju i da zavisnost od uvoza raste u mnogim zemljama, kao i da je pristup energiji izazov za znatan broj manje razvijenih ekonomija.
Indeks performansi energetske arhitekture razvio je Svetski ekonomski forum u saradnji sa konsultantskom kućom Eksenčer (Ačenture) sa ciljem da ponudi dodatne podatke koji će pomoći liderima da ocene učinak tekućih nacionalnih energetskih sistema.
Podaci iz izveštaja takođe treba da posluže onima koji odlučuju da se bolje upoznaju sa promenama u svetskoj energetici. Prvi put je Indeks performansi globalne energetske arhitekture rađen 2013. a ove godine je uključio Srbiju koja 2014. nije bila obuhvaćena.