Gotovina sve skuplja za banke u BiH

Bez autora
Apr 22 2026

Centralna banka BiH (CBBiH) uništila je lani kovanice i papirni novac vrijedan gotovo 777 miliona maraka zbog oštećenja i nepodobnosti za opticaj, što potvrđuje da habanje gotovine nosi značajne troškove i nameće potrebu za većim oslanjanjem na bezgotovinska plaćanja.

Milionski iznosi uništenog novca

Da stanovnici nisu baš pažljivi pri rukovanju novcem potvrđuje podatak Centralne banke BiH da je lani uništeno 17,09 miliona komada novčanica nepodobnih za opticaj, ukupne vrijednosti 776.900.260 KM i 10.673 komada kovanog novca nepodobnog za opticaj, ukupne vrijednosti 19.378,75 KM.

Kako je navedeno u izvještaju za prošlu godinu, CBBiH kontinuirano povlači nepodoban novac kako bi se održao visok kvalitet gotovine u opticaju, uz napomenu da je uprkos uništavanju starih serija, ukupna količina gotovog novca izvan banaka na kraju 2025. porasla za 8,56 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Rast falsifikata kao novi izazov

Posebnu pažnju stručnjaka i istražnih organa privlači podatak o naglom porastu broja krivotvorenih novčanica. Tokom prošle godine registrovana su 552 komada lažnih novčanica KM, što je alarmantan skok od 64,29 odsto u odnosu na 2024. godinu. Kao i ranijih godina, falsifikatori su najčešće ciljali apoen od 100 KM.

S druge strane, kod kovanog novca bilježe se pozitivniji trendovi. Otkriveno je 325 krivotvorenih kovanica, što je za 23,17 odsto manje nego u 2024. godini, a najviše zloupotreba i dalje se vezuje za apoen od jednu KM.

Povlačenje starih novčanica

Centralna banka je podsjetila da je 2025. godina bila ključna za povlačenje starih izdanja novčanica od deset, 20, 50 i 100 KM, proizvedenih od 1998. do 2009. godine. Te novčanice su sa prvim danom 2025. godine prestale da budu zakonsko sredstvo plaćanja.

- Proces povlačenja starijih izdanja je od strateškog značaja jer osigurava da u opticaju ostanu isključivo novčanice sa identičnom i modernizovanom zaštitom, što olakšava posao i građanima i mašinama za obradu novca - navedeno je u izvještaju.

Svi građani koji u svojim slamaricama još čuvaju ove apoene, od ove godine mogu da ih zamijene isključivo u prostorijama Centralne banke BiH, i to u narednih deset godina, zaključno sa 2035. godinom.

Troškovi sistema i digitalizacija

Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe za "Glas" da uništavanje oštećenog novca predstavlja neminovnost, ali i ozbiljan trošak za sistem.

- To je nešto što je neophodno za funkcionisanje ukupnog ekonomskog, posebno trgovačkog sistema. Međutim, korišćenje papirnog novca i kovanica samo po sebi podrazumijeva njihovo habanje i uništavanje, bilo namjerno ili slučajno, ali i zbog dotrajalosti. To je pojava koja je praktično neodvojiva od gotovog novca - kazao je Ljuboja.

On je dodao da ovakvi procesi generišu značajne troškove, prije svega u manipulaciji i održavanju adekvatne količine gotovine u opticaju.

- To svakako opterećuje sistem, jer iziskuje dodatne resurse za obradu, povlačenje i zamjenu novčanica, kako bi bilo obezbijeđeno nesmetano funkcionisanje platnog prometa - naglašava Ljuboja.

Osvrćući se na alarmantan rast broja falsifikovanih novčanica od čak 64 odsto, on upozorava da borba između zaštitnih tehnologija i falsifikatora postaje sve neizvjesnija.

- Teško je reći da li je postojeća zaštita dovoljna, jer sama situacija pokazuje da nije u potpunosti. Razvoj tehnologije ide u oba smjera, kako u pravcu zaštite novca tako i njegovog krivotvorenja. U savremenim uslovima, vrlo je teško biti korak ispred falsifikatora - kaže Ljuboja.

Prema njegovim riječima, upravo zbog toga sve veći značaj dobijaju bezgotovinski oblici plaćanja, koji mogu smanjiti i habanje novca i prostor za zloupotrebe, iako ni oni nisu bez rizika.

- Sa širenjem digitalizacije očekuje se smanjenje upotrebe gotovine, a samim tim i troškova njenog održavanja. Ipak, ni bezgotovinski sistemi nisu imuni na zloupotrebe, jer je sajber kriminal već duboko prisutan u tim segmentima - kazao je Ljuboja.

Rast gotovine

Komentarišući rast gotovine izvan banaka za 8,56 odsto, uprkos povlačenju starih novčanica, Aleksandar Ljuboja navodi da je riječ o složenom fenomenu.

- S jedne strane, još ne koristimo bezgotovinske modele plaćanja u dovoljnoj mjeri. S druge, u uslovima geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti, građani imaju tendenciju da drže veće količine novca van bankarskog sistema, iz predostrožnosti - poručio je Ljuboja.


Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik