Građani Srbije se sve više zadužuju, ali i štede u domaćoj valuti. Prema poslednjim podacima Narodne banke Srbije, dinaru se posle gotovo dve i po decenije polako vraća cena. Stanovništvo je do septembra od banaka uzelo nešto više od 68 milijardi dinara, uglavnom gotovinskih kredita koji su isključivo u domaćoj valuti. Jedino se zadužuju u evrima kada podižu stambene zajmove. Tako je ukupno zaduženje u nacionalnoj valuti do kraja septembra dostiglo 42,6 odsto i ima tendenciju daljeg rasta. S druge strane, kako navodi centralna banka, dinarska štednja je narasla na 42 milijarde dinara, dok devizna polako opada.
Građani Srbije se sve više zadužuju, ali i štede u domaćoj valuti. Prema poslednjim podacima Narodne banke Srbije, dinaru se posle gotovo dve i po decenije polako vraća cena. Stanovništvo je do septembra od banaka uzelo nešto više od 68 milijardi dinara, uglavnom gotovinskih kredita koji su isključivo u domaćoj valuti.
Jedino se zadužuju u evrima kada podižu stambene zajmove. Tako je ukupno zaduženje u nacionalnoj valuti do kraja septembra dostiglo 42,6 odsto i ima tendenciju daljeg rasta. S druge strane, kako navodi centralna banka, dinarska štednja je narasla na 42 milijarde dinara, dok devizna polako opada.
Dug period niske i stabilne inflacije, više kamatne stope i povoljniji poreski tretmani u odnosu na deviznu štednju doprineli su da depoziti u domaćoj valuti građana kontinuirano rastu i iz meseca u mesec premašujući svoje najviše nivoe - navode u NBS-u.
- Od juna do septembra građani su položili dve milijarde dinara više. Rast dinarske štednje posebno je značajan za rokove dospeća veće od jedne godine. Čak 1,3 milijarda dinara je oročena na duži period.
Ukoliko se pogleda ročna struktura depozita u domaćoj valuti, 41,5 odsto uloga je stavljeno na period od šest meseci do godinu dana, a 25,6 odsto po viđenju.
- Do promene je došlo, ali se ne može očekivati da će građani svoju egzistencijalnu štednju prebacivati iz evra u dinare - smatra Branko Živanović, profesor na Beogradskoj bankarskoj akademiji.
- I dalje će imati više poverenja u devize, ali zbog veće kamate na dinare, deo će ulagati i u domaćoj valuti.
Za razliku od štednje u nacionalnoj moneti, devizna štednja je od juna do septembra smanjena za 65,9 miliona evra, tako da je krajem trećeg kvartala iznosila 8,3 milijarde evra.
Povećana dinarska štednja ujedno je i motor za veće odobravanje dinarskih kredita. Kako navode u NBS, većem interesovanju za zaduživanje u domaćoj valuti doprinele su niže kamatne stope, pogotovo na gotovinske zajmove, koje se kreću od šest do deset odsto na godišnjem nivou. Tako, sada više od dve trećine, odnosno 67,7 odsto novoodobrenih kredita stanovništvu je u dinarima.
Privreda
I firme sve više uzimaju zajmove u dinarima, i to najviše za obrtna sredstava. Preduzeća nastavljaju da se zadužuju i u devizama. Od 269,5 milijardi dinara pozajmica firmama više od polovine u stranoj valuti.