Hoće li banke vraćati naplaćene provizije za stambene kredite

Bez autora
Feb 21 2021

Vest da je Vrhovni kasacioni sud doneo rešenje kojim se odbija revizija banke i potvrđuje nezakonitost naplate premije osiguranja kod Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita (NKOSK), ponovo je skrenula pažnju javnosti na ovu temu.

Posebno kada se zna da su se mesecima gomilale pravosnažne presude viših sudova po kojima su banke dužne da vrate klijentima naplaćenu proviziju za osiguranje kod NKOSK-a.

Na rešenje koje je objavilo udruženje „Efektiva” reagovalo je i Udruženje banaka Srbije. Osim što su podsetili da je ovo osiguranje u skladu sa zakonom iz 2004. godine i da je potvrđeno odlukama NBS, Udruženje banaka je pokretanje ove teme nazvalo „novom kampanjom koja je iz određenih interesnih grupa pokrenuta protiv banaka, odnosno protiv NKOSK-a”. Podsetili su takođe da je država ovo osiguranje uvela sa namerom da olakša dobijanje kredita građanima Srbije, kao i da su takvi zajmovi bili jeftiniji, nego krediti bez ovog osiguranja.

Prema poslednjem finansijskom izveštaju NKOSK-a, na kraju 2019. godine, osigurano je 100.220 stambenih kredita u ukupnom iznosu većem od 3,6 milijardi evra. Korporacija, prema tom izveštaju, vodi 112 parničnih postupaka protiv korisnika kredita, dok je za štete rezervisano 1,08 milijardi dinara, obračunatih za 946 osiguranih dospelih kredita.

Međutim, borba dužnika sa bankama oko stambenih kredita u „švajcarcima”, potvrdila je i činjenicu da je ovo osiguranje u stvari osiguranje banke od rizika, a ne dužnika. Banke i dalje  smatraju da je pravično da taj trošak plate klijenti zbog manje kamate, a oni tvrde da je plaćanje premija za korporaciju obaveza banke koja je nepravično prevaljena na korisnike kredita.

Advokat Jelena Pavlović iz Udruženja CHF Srbija smatra da su tačni navodi banaka da je kamata u slučaju osiguranja kredita kod korporacije bila manja, jer je i kreditni rizik bio manji, ali ukazuje da su samo delimično tačni navodi da je do pada kamata došlo zbog osiguranja kredita. Pad kamatih stopa je, objašnjava, trend koji je već godinama prisutan kako na evropskom, tako i na svetskom tržištu u toj meri da su kamate po kojima banke jedna drugoj pozajmljuju novac već godinama negativne, što znači da kamatu plaća onaj ko novac daje, što je suprotno svim prethodnim shvatanjima o vrednosti novca.

– U vreme kada je donet Zakon o NKOSK 2004. godine, banke kao poverioci nisu imali mogućnost da u razumnom roku naplate svoja potraživanja, međutim od 2005. izmenama Zakona o hipoteci, a zatim i nizom izmena Zakona o izvršenju i obezbeđenju, postupak aktivacije hipoteke se odvija u veoma kratkim rokovima od 30 do 60 dana, te je vreme da se preispita potreba daljeg rada korporacije na način koji je sada prisutan – kaže Pavlovićeva.

Svrha korporacije, kako objašnjava, bila je da pomogne razvoj bankarskog sektora u oblasti stambenih kredita. Tako je ugovorima o regulisanju međusobnih obaveza u poslovima osiguranja ovih kredita između NKOSK banke definisano da, ukoliko korisnik kredita ne izmiruje dospele anuitete, to čini korporacija i to sve zaostale rate uvećane za zakonsku zateznu kamatu. Ona po planu nastavlja da otplaćuje anuitete sve dok banka ne proda imovinu koja je bila sredstvo obezbeđenja.

– Kada proda, banka je u obavezi da prvo korporaciji isplati iznos plaćenih rata, a u slučaju da potraživanje banke po osnovu nenaplaćene glavnice i svih troškova prevazilazi sumu dobijenu od prodaje imovine, NKOSK je u obavezi da banci pokrije 75 odsto od ostvarenog neto gubitka. Već iz same svrhe ugovora koji su zaključile banka i korporacija jasno se vidi da je najveći kreditni rizik banke – da korisnik kredita neće uredno plaćati svoje obaveze – osiguranjem kod korporacije nestao, jer je NKOSK preuzeo sve obaveze, pa i nadoknadu eventualnog gubitka banke. Na ovom mestu, čak i ako zanemarimo zakonsku regulativu, mora se priznati da je ovo ozbiljna korist po bankarski sektor koja se ne može ničim negirati – kaže advokat Udruženja CHF Srbija.

Ona dodaje da je nesporna činjenica da je finansijski sektor sada ubedljivo najrazvijeniji i da mu više nije potrebna pomoć države na način na koji je to bio slučaj 2004. godine.

Podseća i da ne treba izgubiti iz vida ni činjenicu da su banke od 2005. u Srbiji oslobođenje plaćanja poreza na dodatu vrednost, čime se država odrekla u korist banaka, do tada propisanih, 20 odsto poreza na sve kamate, provizije i naknade koje banke naplaćuju.

Srbija, ne samo da ne zaostaje za bilo kojom zemljom EU, već i prednjači ako poredimo kamatne stope koje su kod nas i dalje znatno veće u odnosu na evropske zemlje.

Pavlovićeva navodi da nešto slično korporaciji postoji samo u Kanadi, ali je princip rada potpuno različit. Tamo je, kaže, kredit skuplji ako se osigurava kod Kanadske korporacije za hipoteke i to osiguranje se koristi kada korisnik nema mogućnost da plati 20 odsto učešća, a uz to je jasno naglašeno da je to osiguranje od koje korist ima banka.

– Svaki problem koji korisnik kredita ima u otplati, prvenstveno rešava sa Kanadskom korporacijom za hipoteke, koja dozvoljava mirovanje kredita, produženje otplate i čini sve da se korisniku omogući nastavak plaćanja shodno mogućnostima, dok je u Srbiji korisnik kredita potpuno prepušten samovolji banke koja u slučaju osiguranja kredita nema nikakav interes da ugovor održi na snazi jer joj je naplata od korporacije zagarantovana – objašnjava naša sagovornica.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik