Tema - Bosna i Hercegovina

I Evropljani i Arapi vole Nacionalni park Una

Iako Nacionalni park Una svake godine bilježi rast broja posjeta turista, to i dalje nije dovoljno da bi se turizam u USK-u ozbiljno prihvatio kao biznis.

Ali, broj posjeta je u svakom slučaju sjajan, s obzirom na to da oko 60 posto posjetitelja za Nacionalni park Una sazna direktno kroz preporuke prijatelja. Brendiranje ove turističke destinacije očito je dugotrajan posao koji je tek u začetku.

Autentična slika

Tim povodom jučer je u Bihaću održana pres-konferencija članova italijanske nevladine organizacije IPSIABiH, osoblja Nacionalnog parka Una i Univerzitetske asocijacije Ekonomist.

Inače, IPSIA od 1997. godine vodi međunarodnu kampanju za društveni razvoj u BiH. Njihovo uključenje u projekt Nacionalnog parka Una bio je logičan slijed aktivnosti.

- Htjeli smo da dobijemo autentičnu sliku sa terena, zanimalo nas je ko su turisti koji dolaze u NP Una, kakvi su njihovi dojmovi, koliko se zadržavaju, koliko troše i gdje odsjedaju. Te informacije nam trebaju kako bismo utvrdili stazu kojom NP Una treba da korača u budućnosti, kako bi se ovdje razvijao turizam, kazala je Sara Facciani iz IPSIA.

Prema rezultatima njihovog istraživanja, postoje četiri grupe turista koji dolaze u USK, a to su Evropljani, Arapi i oni koji su vam obje ove grupe, te četvrta - domaći turisti.

Osnovno što ih privlači jesu prirodne ljepote parka, ali i kultura i tradicija u pozadini toga, a u porastu je broj onih koji su privučeni ponudama biciklizma, pješačenja, raftinga i drugih aktivnosti.

Na dva ulaza u Nacionalni park, gdje su naplatne kućice, u Martinbrodu i na Štrbačkom buku, aktivisti IPSIA i Ekonomista, uradili su anketu sa 486 ispitanika.

Od svih, 36 posto turista dolazi sa djecom, 70 posto njih dolazi sa porodicom, dok su u ostalim slučajevima tu sa prijateljima ili sami. Evropljana je 40 posto, onih izvan Starog kontinenta 10 posto, a Arapa je 17 posto, s tim da su Arapi uvijek u najbrojnijim skupinama sa mnoštvom djece.

Propuštena prilika

Oko 90 posto turista u Nacionalni park dolazi privatnim prevozom, rjeđe biciklima i kamperima, jer ne postoje redovne linije s kojim se stiže na destinacije koje su turističke atrakcije. Postoje dvije najveće atrakcije a to su već pomenuti Martinbrod i Štrbački buk.

- Međutim, obavezno tko dođe na jednu destinaciju preskoči drugu, što je problem na kojem moramo raditi, jer pritom propuštaju priliku da se zadrže duže u parku i da ostave novca u Kulen-Vakufu, koji je zbog turizma i počeo razvijati infrastrukturu, kazala je Sara.

Kako je kazala Dženana Mušanović iz Ekonomista, vrlo malo turista za NP Una sazna preko Trip Advisera i Lonly Planet, a čak 52 posto ih sazna od prijatelja koji su Unu već posjetili.

Preporuke za razvoj

Da bi privukli još veći broj turista, u Nacionalnom parku moraju hitno poduzeti aktivnosti na ispunjavanju tri cilja, koje su u IPSIA i Ekonomist predstavili kao rezultat istraživanja. Moraju ostvariti suradnju sa što većim brojem stranih turističkih agencija.

Drugi cilj su paket-aranžmani za turiste, da uz neku atrakciju imaju još neke bonuse u okviru ponude. I treće, s obzirom na porast gostiju iz arapskih zemalja, moraju imati višejezične web prezentacije i brošure, a pogotovo na arapskom jeziku.