Izgradnja novih energetskih kapaciteta cilj Vlade

Bez autora
Sep 07 2014

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je danas u Kladovu da je plan Vlade da naša zemlja ponovo postane izvoznik električne energije, za šta je neophodna izgradnja novih energetskih kapaciteta. Mihajlović je na svečanosti povodom obeležavanja 50-godišnjice početka izgradnje Hidroenergetskog i plovidbenog sistema (HEPS) “Đerdap 1“ rekla da bi tome svakako doprinela izgradnja HE Đerdap 3, i dodala da je to jedan od strateških projekata. Ona je navela da se danas obeležava 50 godina početka radova na HE „Đerdap 1“, što je za Srbiju bio veoma značajan graditeljski poduhvat, uz napomenu da se naša zemlja mora baviti proizvodnjom električne energije. Svečanoj akademiji u Kladovu prisustvovali su i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Čepurin i direktor EPS-a Aleksandar Obradović.

Izgradnja novih energetskih kapaciteta cilj VladePotpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović izjavila je danas u Kladovu da je plan Vlade da naša zemlja ponovo postane izvoznik električne energije, za šta je neophodna izgradnja novih energetskih kapaciteta.

Mihajlović je na svečanosti povodom obeležavanja 50-godišnjice početka izgradnje Hidroenergetskog i plovidbenog sistema (HEPS) “Đerdap 1“ rekla da bi tome svakako doprinela izgradnja HE Đerdap 3, i dodala da je to jedan od strateških projekata.

Ona je navela da se danas obeležava 50 godina početka radova na HE „Đerdap 1“, što je za Srbiju bio veoma značajan graditeljski poduhvat, uz napomenu da se naša zemlja mora baviti proizvodnjom električne energije.

Svečanoj akademiji u Kladovu prisustvovali su i ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Čepurin i direktor EPS-a Aleksandar Obradović.

Hidroenergetski i plovidbeni sistem (HEPS) “Đerdap 1“ kompleksan je i višenamenski objekat, izgrađen 10 kilometara uzvodno od Kladova, odnosno na 943. kilometru Dunava od ušća u Crno more.

Izgradnja tog sistema počela je 7. septembra 1964. godine, a prvi agregati pušteni su u rad 6. avgusta 1970. godine, istovremeno i na srpskoj i rumunskoj strani.

To je i dalje najveća hidrotehnička građevina na Dunavu, ukupne dužine 1.278 metara, a reč je o simetričnoj konstrukciji, projektovanoj tako da i Srbija i Rumunija, koje deli Dunav, raspolažu istim delovima glavnog objekta.

Obe zemlje imaju po jednu elektranu, brodsku prevodnicu i po sedam prelivnih polja od ukupno 14, koliko ih ima u zajedničkoj prelivnoj brani. Simetralu objekta čini državna granica.

U elektrani je montirano šest hidroagregata, a ukupna snaga elektrane je 1.026 megavata.

Hidroagregati su sa takozvanim Kaplanovim turbinama, čiji prečnik kola iznosi približno 9,5 metara i do tada u svetu nisu građene turbine većeg prečnika.

Obe elektrane su međusobno povezane tako da u slučaju potrebe agregati elektrane na srpskoj strani mogu isporučivati električnu energiju u mrežu na rumunskoj strani i obratno.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik