Srbija je u 2013. godini izvezla više softvera nego malina, tačnije ostvarila je dobit od 240 miliona evra, a samo dvadesetak firmi koje posluju u okviru Vojvođanskog IKT klastera ostvarile su 82 miliona evra od ukupnog izvoza. Nažalost u velikom uspehu nacionalnog Aj-Ti sektora država, osim što se pohvalila ciframa, nije gotovo ništa pomogla. Prema rečima direktora Vojvođanskog IKT klastera Milana Šolaje, čak ni Startegiju razvoja Informacionih tehnologija, koju je branša predložila, država nije primenila ali uprkos tome Aj-Ti sektor doživljava veliku ekspanziju. Novosadske firme su u početku više bile izvođači radova za velike kompanije, odnosno, radile su takozvani autsorsing, ali sada nude i sopstvene proizvode. Inače Vojvođanski IKT klaster je jedan od najaktivnijih klastera u Srbiji uopšte. U nedostatku nacionalne strategije ta institucija pomaže svima onima kojim imaju ideju i žele da uđu na tržište. Inkubator u okviru klastera daje im prostorije, opremu i svaku drugu savetodavnu podršku kako bi svoje ideje pretočili u stavrnost.
Srbija je u 2013. godini izvezla više softvera nego malina, tačnije ostvarila je dobit od 240 miliona evra, a samo dvadesetak firmi koje posluju u okviru Vojvođanskog IKT klastera ostvarile su 82 miliona evra od ukupnog izvoza.
Nažalost u velikom uspehu nacionalnog Aj-Ti sektora država, osim što se pohvalila ciframa, nije gotovo ništa pomogla. Prema rečima direktora Vojvođanskog IKT klastera Milana Šolaje, čak ni Startegiju razvoja Informacionih tehnologija, koju je branša predložila, država nije primenila ali uprkos tome Aj-Ti sektor doživljava veliku ekspanziju.
Novosadske firme su u početku više bile izvođači radova za velike kompanije, odnosno, radile su takozvani autsorsing, ali sada nude i sopstvene proizvode.
Inače Vojvođanski IKT klaster je jedan od najaktivnijih klastera u Srbiji uopšte. U nedostatku nacionalne strategije ta institucija pomaže svima onima kojim imaju ideju i žele da uđu na tržište. Inkubator u okviru klastera daje im prostorije, opremu i svaku drugu savetodavnu podršku kako bi svoje ideje pretočili u stavrnost.
Među članicama Vojvođšanskog IKT klastera, osim početnika u biznisu, ima i velikih firmi pa i svetkih lidera. Jedna od njih je i novosadski EPIX koji se bavi proizvodnjom video igara
Prema rečima Mirka Topalskog, jednog od osnivača EPIX-a, za 9 godina postojanja kompanija jeradila za druge, imala i poslovne neuspehe, ali danas samostalno drži 20 odsto svetskog tržišta i najveći je pojedinačni proizvođač HOPA igara (Hidden object puzzle adventure) na planeti. Epix ima 150 zaposlenih i još nekoliko desetina najamnih radnika, počev od umetnika i dizajnera do programera, ali ni to nekad nije dovljno da se sve postigne.
S obzirom na to je branša informacionih tehnologija još uvek mlada, iskusan kadar je ono što najviše nedostaje svim Aj-Ti firmama u Srbiji, pa sada i naše kompanije, kako bi obavile posao na vreme, pribegavaju autsorsingu u drugim zemaljama sa jeftinijom radnom snagom.
Ne treba zabporaviti činjenicu da je Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu "glavni krivac" za ekspanziju informacionih tehnologija u Vojvodini. Na njemu su prvo počeli da se izučavaju programski jezici, on je proizveo prve stručne kadrove i još uvek to čini. FTN je, kao privredno orijentisan fakultet, osnovao više od stotinu preduzeća, od kojih je većina u informacionim tehnologijama, a među kojima ima svetki poznatih i priznatih Aj-Ti kompanija.
Više o ovoj ali i drugim temama iz sveta preduzetništva, pogledajte u emisji "Biznis monitor" u ponedeljak u 19 časova, na prvom programu RTV-a.