Uz visoke kamate građanima Srbije banke najčešće obračunavaju i takozvane troškove obrade kredita od 0,5 do čak tri odsto ukupnog iznosa pozajmice. Na 10.000 evra keš kredita, klijent će u startu morati da se oprosti naknade od najmanje 50 do 300 evra najčešće da i ne zna šta mu tačno banka pod ovom stavkom naplaćuje. Istraživali smo šta bankari podrazumevaju pod ovom stavkom troškova i došli do neverovatnih podataka. Iako nerado govore na ovu temu u jednoj beogradskoj banci dobili smo odgovor da imaju niz „operativnih troškova” pri svakoj obradi kredita. Tako se u izdatke regularno ubrajaju: utrošeni papir, struja i telefonski impulsi pa čak i troškovi za zakup poslovnog prostora. Tu su i troškovi IT sistema, kurirskih i poštanskih usluga prilikom prenosa dokumentacije, profesionalnog arhiviranja i čuvanja dokumenata i vrednosnih papira.
Uz visoke kamate građanima Srbije banke najčešće obračunavaju i takozvane troškove obrade kredita od 0,5 do čak tri odsto ukupnog iznosa pozajmice.
Na 10.000 evra keš kredita, klijent će u startu morati da se oprosti naknade od najmanje 50 do 300 evra najčešće da i ne zna šta mu tačno banka pod ovom stavkom naplaćuje. Istraživali smo šta bankari podrazumevaju pod ovom stavkom troškova i došli do neverovatnih podataka. Iako nerado govore na ovu temu u jednoj beogradskoj banci dobili smo odgovor da imaju niz „operativnih troškova” pri svakoj obradi kredita. Tako se u izdatke regularno ubrajaju: utrošeni papir, struja i telefonski impulsi pa čak i troškovi za zakup poslovnog prostora. Tu su, kako navode, i troškovi IT sistema, kurirskih i poštanskih usluga prilikom prenosa dokumentacije, profesionalnog arhiviranja i čuvanja dokumenata i vrednosnih papira.
U prevodu, kao da im kreditiranje nije jedna od osnovnih delatnosti, bankari očekuju da im klijenti koji staju u red za pozajmicu (i dobiju je) nadoknade i deo izdataka koji imaju u poslovanju. Čak i za plate zaposlenih koji učestvuju u obradi zahteva kako u ekspozituri tako i u kreditnom odeljenju, budući da su i zarade radnika uvrstili u troškove koje svaljuju na teret korisnika. Nelogičnost ovakve poslovne politike komentariše i jedan naš čitalac, iznenađen ovim bankarskim nametom.
– Banka mi da kredit, propiše kamatu, pa preko toga uzme i dva odsto zato što mi je dala kredit. Isto bi bilo kao kada odem da kupim hleb, platim, a zatim dam pekaru još dva procenta od računa zbog toga što mi je prodao hleb – kaže naš čitalac.
Ono na čemu bi valjda klijenti morali da budu zahvalni jeste to da se ovaj namet ne naplaćuje svima, već samo onim kojima je kredit odobren, kažu bankari dodajući da su česte i akcije kada se onima koji uzimaju pozajmicu nudi mogućnost oslobađanja od takvih naknada.
Kako navode sa portala „Kamatica”, ovi troškovi su preskupi, posebno u slučaju stambenih kredita. Naknade za obradu stambenih kredita kreću se u rasponu od 0,5 odsto do 2,75 odsto.
– I ako uzmemo računicu da smo na kredit kupili stan veličine 70 kvadrata, te da smo pored učešća koje smo obezbedili, uzeli kredit od 100.000 evra, onda nas samo obrada zahteva u banci može da košta nečuvenih 2.750 evra – ističu. Logično je, kažu da se zapitamo šta je to što banku toliko košta pri obradi jednog zahteva, da od klijenta naplati ovoliku sumu. Kako navode, istina je da svaka banka ima svoju internu organizaciju poslovanja i ustaljene procedure pri odobravanju kredita i da realno ta procedura traje najmanje mesec dana.
– Ali naknada koju banka naplati klijentu u iznosu od 2.750 evra, uveliko je pokrila troškove plate službenika koji su angažovani na jednom zahtevu, kao i troškove utrošenog materijala, papira, potrošenog telefona – kažu u „Kamatici” dodajući da samo jednom ovakvom naknadom banka ne samo da je pokrila realne troškove koje ima pri odobrenju, već je i zaradila plate za još tri radnika koja nisu radila na tom zahtevu”.
Ipak papreni bankarski nameti nisu karakteristika samo srpskog tržišta. I u Hrvatskoj je slično, povećanjem i uvođenjem novih naknada banke prebacuju trošak krize na građane, a tamo je prema pisanju medija u toku tiho povećanje naknada za korišćenje bankomata. Sredinom ove godine ministar finansija Hrvatske poručio je bankama da se sprema novi zakon o potrošačkim kreditima i da ukoliko izmene budu prihvaćene troškove obrade kredita, recimo, više neće moći da se naplaćuju procentualno već samo u vidu realne naknade za troškove koje banke mogu da imaju. Pošlo se valjada od logičnog pitanja zbog čega banka ima veći trošak ako odobrava pozajmicu od 5.000 evra u odnosu na onu od 500 evra.