Odlukom Narodne banke Srbije ukinuta je mogućnost uzimanja kredita u švajcarskim francima zbog velikog rizika kod takvih pozajmica. Od 2007. godine do sada franak je porastao za 60 odsto, a evro dvostruko manje - 25 procenata. Zbog tako velikog i brzog rasta, kreditne rate u švajcarcima su postale noćna mora za klijente, jer su mesečne obaveze otplate dostigle nivo koji je prevazišao mogućnosti plaćanja. Od ukupnog broja stambenih kredita, u švajcarcima je jedna šestina ili oko 950 miliona evra. Najviše takvih kredita je izgleda imala Pireus banka. Samo tokom prošle godine i samo u toj banci, aktivirano je dvadeset hipoteka, pa je nedavno NBS bila zatrpana žalbama klijenata koji su ostali i bez para i bez stana. Ono što treba znati je da je konverzija kredita iz švajcarca u evre jednaka refinansiranju kredita. Dakle, procedura za konverziju je skoro identična novom zahtevu za stambeni kredit, samim tim, dodatni troškovi su svakako neizbežni.
Odlukom Narodne banke Srbije ukinuta je mogućnost uzimanja kredita u švajcarskim francima zbog velikog rizika kod takvih pozajmica.
Od 2007. godine do sada franak je porastao za 60 odsto, a evro dvostruko manje - 25 procenata. Zbog tako velikog i brzog rasta, kreditne rate u švajcarcima su postale noćna mora za klijente, jer su mesečne obaveze otplate dostigle nivo koji je prevazišao mogućnosti plaćanja.
Od ukupnog broja stambenih kredita, u švajcarcima je jedna šestina ili oko 950 miliona evra. Najviše takvih kredita je izgleda imala Pireus banka. Samo tokom prošle godine i samo u toj banci, aktivirano je dvadeset hipoteka, pa je nedavno NBS bila zatrpana žalbama klijenata koji su ostali i bez para i bez stana. Ono što treba znati je da je konverzija kredita iz švajcarca u evre jednaka refinansiranju kredita.
Dakle, procedura za konverziju je skoro identična novom zahtevu za stambeni kredit, samim tim, dodatni troškovi su svakako neizbežni. Većina banaka koja je ugovarala kredite u toj valuti konverziju dozvoljava samo jednom u toku otplate kredita i uslovi su uvek predmet nekih pravila i u manjoj meri dogovora banke i klijenta. Uz neke razlike u detaljima, banke uglavnom osim konverzije, problem kredita u francima rešavaju na tri načina:
Prvi, produženjem perioda otplate do 30 godina, ukoliko prilikom dospeća poslednje rate klijent nema više od 70 godina. Zatim, odobravanjem grejs perioda od godinu dana tokom kojeg se otplaćuje samo kamata i mali deo glavnice osnovnog duga, kao i kapitalizacijom, odnosno prebacivanjem prispelog, a neizmirenog duga na osnovni dug (glavnicu).