Ovog leta su gotovo svakog dana sa puteva u inostranstvu, posebno u pravcu Grčke, stizale loše vesti o saobraćajnim nesrećama u kojima su učestvovali naši građani. A u ovakvim situacijama veliki problem predstavlja i administracija i, bez obzira na to ko je kriv, često se učesnici saobraćajnih nesreća nađu u nedoumici šta je najbolje da učine već na licu mesta. Ako je reč o nezgodi koju je izazvao stranac, postupak zavisi od toga da li Srbija sa tom zemljom iz koje on dolazi ima ili nema potpisan Sporazum o zaštiti posetilaca. Sporazum je potpisan sa Grčkom, Turskom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Slovenijom. U slučaju da udes izazove vozilo iz te ili neke druge zemlje, a šteta je mala, sve što na licu mesta treba uraditi jeste da sa vozačem drugog vozila potpiše „evropski izveštaj”. On se, po povratku sa puta, dostavlja Birou zelene karte u Srbiji, gde mogu da se dobiju i informacije o tome šta je sve potrebno da se naplati odšteta. U praksi, Biro zelene karte zove kancelariju zemlje u kojoj se nezgoda dogodila, a oni osiguravača automobila koji je kriv za udes.
Ovog leta su gotovo svakog dana sa puteva u inostranstvu, posebno u pravcu Grčke, stizale loše vesti o saobraćajnim nesrećama u kojima su učestvovali naši građani. A u ovakvim situacijama veliki problem predstavlja i administracija i, bez obzira na to ko je kriv, često se učesnici saobraćajnih nesreća nađu u nedoumici šta je najbolje da učine već na licu mesta. Ako je reč o nezgodi koju je izazvao stranac, postupak zavisi od toga da li Srbija sa tom zemljom iz koje on dolazi ima ili nema potpisan Sporazum o zaštiti posetilaca.
– Sporazum je potpisan sa Grčkom, Turskom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Crnom Gorom i Slovenijom. U slučaju da udes izazove vozilo iz te ili neke druge zemlje, a šteta je mala, sve što na licu mesta treba uraditi jeste da sa vozačem drugog vozila potpiše „evropski izveštaj”. On se, po povratku sa puta, dostavlja Birou zelene karte u Srbiji, gde mogu da se dobiju i informacije o tome šta je sve potrebno da se naplati odšteta. U praksi, Biro zelene karte zove kancelariju zemlje u kojoj se nezgoda dogodila, a oni osiguravača automobila koji je kriv za udes. Na ovaj način se mogu dobiti sve informacije o prijavi štete, podnošenju odštetnog zahteva i šta je sve od dokumenata potrebno, kažu na portalu „sveoosiguranju.rs” i dodaju da u slučaju da je šteta veća ili ima povređenih potrebno je pozvati policiju da napravi zapisnik o uviđaju, koji naš Biro zelene karte naknadno dostavlja.
Ovoj kancelariji građani mogu da se jave i u slučaju da je šteta bila tako velika da nije bilo moguće nastaviti put i da je na licu mesta bilo potrebno platiti troškove popravke. Ovi troškovi se kasnije mogu refundirati. Polisa putnog osiguranja koristi se u slučaju da je bilo povređenih.
– Ukoliko se nezgoda dogodila u nekoj od zemalja sa kojima naša zemlja nema potpisan Sporazum o zaštiti posetilaca situacija se menja utoliko što je neizvesno da li će Biro zelene karte moći da obezbedi informacije potrebne za naplatu štete.
Ako se, na primer, nezgoda dogodi u Makedoniji, a kriv je vozač iz Bugarske sa validnom zelenom kartom, za obradu i naknadu štete je, prema podacima iz Udruženja osiguravača Srbije, nadležan Biro zelene karte u Makedoniji, ili osiguravajuće društvo u Bugarskoj koje je izdalo zeleni karton, ili pak ovlašćeni korespondent tog osiguravača u Makedoniji.
Ovo su tri potencijalne adrese na koje građani u ovakvim situacijama mogu da se obrate sa zahtevom za naknadu štete, dok se još nalaze u toj zemlji, kažu na portalu koji se bavi pitanjima osiguranja.
Prema njihovim podacima i u ovom slučaju, kada je šteta mala, dovoljno je popuniti „evropski izveštaj” ili pozvati policiju da napravi uviđaj (ako je šteta veća). Bilo bi dobro, kažu, ako je ikako moguće, kontaktirati s osiguravajućim društvom u kojem je osigurano drugo vozilo zbog prijave štete, kao i da bi veštak tog društva sastavio zapisnik o oštećenju na vozilu. Ako se vozač iz Srbije vrati u domovinu i zatraži pomoć od našeg Biroa zelene karte, oni će je pružiti po istom osnovu kao i da je nezgodu doživeo u državi sa kojom imamo Sporazum o zaštiti posetilaca, s tim što je to van uobičajene procedure jer tamošnji biroi nemaju obavezu da daju potrebne informacije – objasnili su u Udruženju osiguravača Srbije.
Postoje i situacije u kojima saobraćajnu nezgodu izazove nepoznato vozilo (vozač je, na primer, pobegao sa lica mesta i drugi vozač nije uspeo da zapiše registraciju).
U tom slučaju je materijalnu štetu nemoguće naplatiti, izuzev ako ima kasko polisu koja važi i u inostranstvu.