Kako pametno iskoristiti vodu u poljoprivredi

Bez autora
Jul 05 2023

Trebinje ima izuzetno razvijen sistem navodnjavanja, ali ni cijela Bosna i Hercegovina u tome ne zaostaje za evropskim trendovima sve većih obradivih površina pod ovim sistemima, koje je potrebno samo pravilno koristiti i u datom vremenu.

Ovo je zaključeno na trećoj po redu Ljetnoj školi koju Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjaluci organizuje u Trebinju od 3. do 7. jula, baveći se projektom "Smartwater", odnosno prilagođavanjem na klimatske promjene sektora upravljanja vodama u poljoprivredi u BiH.

Cilj skupa i jeste, kako je objasnio dekan Poljoprivrednog fakulteta Zlatan Kovačević, da se iskustva partnera iz Španije, Portugala, Italije, Banjaluke i Sarajeva na projektu "Pametno upravljanje vodom" prenesu studentima redovnih, master-studija i doktorandima.

"Potrebno je da se ukaže na to koliko i kad poljoprivrednim kulturama treba vode, koje ima sve manje zbog klimatskih promjena, da bi poljoprivredni prinosi bili stabilni i što veći, a to ćemo najbolje postići razmjenom iskustava i dodatnim edukacijama mladih stručnjaka koji će kasnije te projekte razvijati", kazao je Kovačević, napominjući da su klimatske promjene i globalno zagrijavanje rezultati ljudskih aktivnosti, što dovodi do smanjenja količina vode. Istakao je da je čovjek taj koji taj problem treba i da riješi otkrivanjem novih znanja o tome kako najoptimalnije koristiti i upravljati vodom.

"To je posebno potrebno u poljoprivredi, koja je veliki potrošač vode i bez sistema za navodnjavanje, zbog otopljavanja, poljoprivredna proizvodnja dolazi u probleme, što uzrokuje i poskupljenje hrane", naveo je Kovačević, pojasnivši da se na sličnom projektu već radi u Laktašima i u Sarajevu u vezi s navodnjavanjem kukuruza.

Tereza Paso, profesor Univerziteta u Lisabonu, jednog od partnera na projektu, kaže da zbog suša imaju veliko iskustvo kada je riječ o potrebama biljaka za vodom, jer se i sami susreću sa sličnim problemima.

"Naša je uloga da prenesemo svoja znanja i iskustva i ostalima, da bi se što bolje pripremili za klimatske promjene koje su evidentne posljednjih godina u cijelom svijetu, kako ne bismo došli u situaciju da imamo manje hrane", kazala je profesorka Paso.

Ona je napomenula da mnoge kompanije i istraživači u Portugalu rade na uvođenju pametnih tehnologija za poboljšanje planiranja za navodnjavanje biljaka.

Njen kolega na projektu, takođe profesor, Enrike Plaja iz Saragose, sa Španskog nacionalnog istraživačkog instituta, kaže da je dosta u kontaktu sa farmerima, pa je čak i on sam farmer koji koristi različite sisteme za navodnjavanje i tu primjenjuje svoje znanje.

"Obišao sam u cijeloj BiH mnoge poljoprivredne površine i mogu da kažem da se sistemi navodnjavanja ovdje ne razlikuju mnogo od onih u Španiji, a naročito dobro korištenje sam primijetio ovdje u Trebinju, gdje vrlo dobro uspijevaju agromediteranske kulture, tako da je samo potrebno da se farmeri bolje uvežu u zajedničkom djelovanju i da prate nove tehnologije kod korištenja ovih sistema", kazao je profesor Plaja.

Ivana Mitrović, studentkinja na master-studijama Mediteransko-agronomskog instituta u Bariju (Italija), bavi se upravo održivim upravljanjem zemljištem i vodom, specijalizujući se u oblasti navodnjavanja, tako da će joj ova iskustva i te kako dobro doći u daljem obrazovanju i kasnijoj primjeni znanja u praksi.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik