Poslednja erupcija zemnog gasa u bečejskom "žutom bunaru" nije u direktnoj vezi sa temeljnim istraživanjima NIS-a, ali je svakako nametnula pitanje, čime Vojvodina raspolaže kada je reč o prirodnim nalazištima nafte i gasa. Neka istraživanja su u toku, a pojedina su u pripremi, a ovogodišnji budžet NIS-a samo za seizmička istraživanja i istražno bušenja je 43 milona evra. Nafta, gas i ostala rudna bogatstva su prirodni resursi koje koriste kompanije. Država, obično, osim uzimanja rudne rente i naknadnih poreza nema većih nadležnosti. Ipak, ove godine se mogu očekivati bolji komercijalni rezultati u eksploataciji nafte i gasa. Očekuje se povećanje raspoloživih rezervi sa današnjih 12 miliona tona ekvivalenata nafte na 20 miliona, što znači gotovo dupliranje. Analize pokazuju da smo bogatiji naftom nego gasom. Kada je reč o prirodnom gasu, domaća proizvodnja pokriva od 10 do 12 odsto, a kada je nafta u pitanju taj udeo raste i do 20 procenata.
Poslednja erupcija zemnog gasa u bečejskom "žutom bunaru" nije u direktnoj vezi sa temeljnim istraživanjima NIS-a, ali je svakako nametnula pitanje, čime Vojvodina raspolaže kada je reč o prirodnim nalazištima nafte i gasa.
Neka istraživanja su u toku, a pojedina su u pripremi, a ovogodišnji budžet NIS-a samo za seizmička istraživanja i istražno bušenja je 43 milona evra.
Nafta, gas i ostala rudna bogatstva su prirodni resursi koje koriste kompanije. Država, obično, osim uzimanja rudne rente i naknadnih poreza nema većih nadležnosti. Ipak, pomoćnik pokrajinskog sekretara za mineralne sirovine Lajoš Seke izjavio je za Radio Novi Sad da prati dešavanja u ovoj oblasti i da se ove godine mogu očekivati bolji komercijalni rezultati u eksploataciji nafte i gasa.
"Očekuje se povećanje raspoloživih rezervi sa današnjih 12 miliona tona ekvivalenata nafte na 20 miliona, što znači gotovo dupliranje", kaže Seke.
Kako je dalje rekao, analize pokazuju da smo bogatiji naftom nego gasom.
"Kada je reč o prirodnom gasu, domaća proizvodnja pokriva od 10 do 12 odsto, a kada je nafta u pitanju taj udeo raste i do 20 procenata", zaključio je Seke.
Direktorka Sektora za geološka istraživanja i licenciranje u NIS-u Gorica Mandić izjavila je za Radio Novi Sad da je NIS počeo velika geološka istraživanja u Kikindi, Novoj Crnji i u Žitištu na površini od 350 metara kvadratnih.
Samo u prošloj godini izbušene su četiri istražne bušotine na 500 kvadratnih metara. Trenutno se najviše radi u Vojvodini.
U toku je realizacija i projekat 2D seizmičkih ispitivanja na istražnom prostoru Srema i Bačke.
NIS je u februaru ove godine započeo regionalna seizmička istraživanja na površini od 150 metara kvadratnih, a radove izvode geofizički servisi NIS-a, uz pomoć nove i najmodernije opreme.
U ovom trenutku aktivna su 53 naftna i gasna polja, odnosno, 650 naftnih i 95 gasnih bušotina.
"Ove godine, u planu je pet istražnih bušotina i više od 1.000 kilometara 3D seizmičkih istraživanja, što je preduslov za efikasniju proizvodnju i eksploataciju", kaže Mandićeva.
Dolaskom strateškog partnera u kompaniju, ulaganja u geološka istraživanja značajno su povećana, najviše zbog obezbeđenja novootkrivenih bilansnih rezervi nafte i gasa, odnosno povećanja resursne baze NIS-a, ali i države Srbije.
Iako je država manjinski akcionar u NIS-u koji je, da podsetimo, kupio ruski gigant Gaspromnjeft, ona je zainteresovana za to da većinski vlasnik bude što efikasniji, jer su često indirektne koristi za društvo važnije od finansijskog salda kompanije.