Ovogodišnja setva će, zbog više cene repromaterijala, biti 20 odsto skuplja od prošlogodišnje. U odnosu na prošlu godinu, najmanje je poskupelo azotno mineralno đubrivo, i to 10 odsto. Međutim, ima i višestruko skupljeg repromaterijala. Pre godinu-dve kesa semenskog kukuruza vredela je kao 100 kilograma kukuruza iz čardaka, a sada kesa semenskog kukuruza vredi kao 400 kilograma kukuruza iz čardaka, kaže Ljubiša Jovanović iz Vojke. Kao i prethodnih godina, i ove će kukuruz zauzeti najveće setvene površine - milion i dvestotine hiljada hektara. Prošlogodišnjem kukuruzu raste cena na domaćem tržištu - ovih dana kilogram vredi više od 17 dinara. Inače, kukuruz je godinama na prvom mestu u izvozu agrara. Do pre dvadesetak dana kukuruz je vredeo na međunarodnom tržištu 145 evra tona. Trenutna cena je 162 evra tona, a u narednom periodu moguć je dalji rast cena, kaže Jovica Nikolić iz "Graninpeksa" u Beogradu.
Zbog više cene repromaterijala, ovogodišnja setva biće 20 odsto skuplja od prošlogodišnje. Kontrolom plodnosti oranica troškovi setve mogu se smanjiti, ističu stručnjaci. Zemljoradnici za sada nisu mnogo zainteresovani za analizu kvaliteta zemljišta.
Ovogodišnja setva će, zbog više cene repromaterijala, biti 20 odsto skuplja od prošlogodišnje.
U odnosu na prošlu godinu, najmanje je poskupelo azotno mineralno đubrivo, i to 10 odsto. Međutim, ima i višestruko skupljeg repromaterijala.
"Pre godinu-dve kesa semenskog kukuruza vredela je kao 100 kilograma kukuruza iz čardaka, a sada kesa semenskog kukuruza vredi kao 400 kilograma kukuruza iz čardaka", kaže Ljubiša Jovanović iz Vojke.
Kao i prethodnih godina, i ove će kukuruz zauzeti najveće setvene površine - milion i dvestotine hiljada hektara. Prošlogodišnjem kukuruzu raste cena na domaćem tržištu - ovih dana kilogram vredi više od 17 dinara. Inače, kukuruz je godinama na prvom mestu u izvozu agrara.
"Do pre dvadesetak dana kukuruz je vredeo na međunarodnom tržištu 145 evra tona. Trenutna cena je 162 evra tona, a u narednom periodu moguć je dalji rast cena", kaže Jovica Nikolić iz "Graninpeksa" u Beogradu.
Prema računici zemljoradnika setva kukuruza po hektaru košta i više od 30.000 dinara. Moguća je ušteda ako se kontroliše plodnost oranice.
"Jedino na taj način oni mogu da znaju koliko se hraniva nalazi u zemljištu, koliko treba još primeniti. Ukoliko oni na osnovu te analize primene đubriva, svakako se može uštedeti 10 do 15 odsto novca", navodi Vladimir Marić iz Poljoprivredne stručne službe Sremske Mitrovice.
Zemljoradnici za sada nisu mnogo zainteresovani za analizu kvaliteta zemljišta. Iz Ministarstva poljoprivrede najavljuju da će od sledeće godine kontrola plodnosti zemljišta biti uslov za dobijanje subvencija po hektaru.