Kopaonik više nije ono što je nekad bio. Ispeglane ski-staze, moderne sedešnice sa grejačima i haubama, topovi sa veštačkim snegom, nekad su bili pusti san srpskih skijaša, koji su sa skijama na leđima morali put evropskih ski-centara. Danas je to Kopaonik. Srpsko skijalište na kojem mnogi mogu da nam pozavide. Ulaganja i naporan rad, gotovo da su jedini razlozi zbog čega su "Skijališta Srbije", samo u januaru, ostvarila prihod od 219,2 miliona dinara, odnosno 68 odsto više nego istog meseca prošle godine. To nam je bio najuspešniji mesec od osnivanja preduzeća, priča Dejan Ljevnaić, direktor Skijališta Srbije. Ostvarili smo prihod za 16 odsto više nego lane, a to je samo dokaz da se ulaganje u ski-centre sada višestruko vraća. Uz to sve veći broj stranih turista potvrđuje da su naši ski-centri postali lideri u regionu. Naši ski-centri imaju dobru uvezanost sistema žičara i hotelskih soba. Većina ih izlazi na skijaške staze. A i cena ski-pasa u velikoj meri privlači goste. Što se toga tiče, ubedljivo smo najjeftiniji u Evropi, dodaje on.
Kopaonik više nije ono što je nekad bio. Ispeglane ski-staze, moderne sedešnice sa grejačima i haubama, topovi sa veštačkim snegom, nekad su bili pusti san srpskih skijaša, koji su sa skijama na leđima morali put evropskih ski-centara. Danas je to Kopaonik. Srpsko skijalište na kojem mnogi mogu da nam pozavide.
Ulaganja i naporan rad, gotovo da su jedini razlozi zbog čega su "Skijališta Srbije", samo u januaru, ostvarila prihod od 219,2 miliona dinara, odnosno 68 odsto više nego istog meseca prošle godine.
- To nam je bio najuspešniji mesec od osnivanja preduzeća - priča Dejan Ljevnaić, direktor Skijališta Srbije.
- Ostvarili smo prihod za 16 odsto više nego lane, a to je samo dokaz da se ulaganje u ski-centre sada višestruko vraća. Uz to sve veći broj stranih turista potvrđuje da su naši ski-centri postali lideri u regionu. Naši ski-centri imaju dobru uvezanost sistema žičara i hotelskih soba. Većina ih izlazi na skijaške staze. A i cena ski-pasa u velikoj meri privlači goste. Što se toga tiče, ubedljivo smo najjeftiniji u Evropi.
Svojih pet minuta dočekali su mnogi ljubitelji skijanja, sređivanjem jedne od najlepših staza na Kopaoniku - Krčmar. Stare, drvene, dvosede zamenili su šestosedi sa haubama i grejačima, a postavljeni su i ski-topovi. Isto to je urađeno i na Gvozdcu, koji je produžen za 400 metara. Postavljena je pokretna traka na Jarmu i produžen ski-lift "Malo jezero".
- Na Kopaoniku trenutno nedostaju gondola iz Brzeće, Vikend-naselja i Jošaničke banje, kao i povećanje broja staza - priča Ljevnaić.
- Za decu sa teritorija opština na kojima se nalaze ski-centri obezbeđeno je besplatno skijanje.
Sredili smo i Staru planinu. Trenutni kapacitet je 6.000 skijaša na sat. Dok se ne budu izgradili novi hoteli, nećemo više ništa raditi tamo. Jer je na Staroj planini smeštajni kapacitet samo 500 kreveta.
Srpski Alpi, kako ih često nazivaju, svakako je planina Brezovica, na Kosovu i Metohiji. Kako kaže Ljevnaić, ski-centar Brezovica ove godine oborio je rekord posećenosti.
- Za dva dana na stazama ovog ski-centra skijalo je više o tri hiljade ljudi - objašnjava Ljevnaić.
- Brezovica predstavlja najveći zimski turistički potencijal. Skijališta Srbije su od 2008. godine uložila 1,5 miliona evra, a kao rezultat toga jeste odlična posećenost.
Da je infrastruktura upola bolja nego što je sad, Kopaonik, ali i drugi ski-centri u Srbiji, bili bi dostupniji stranim truristima. Najveći broj gostiju dolazi iz Rusije, i to čarter-letovima iz Moskve do Niša. Ovi letovi, kako kažu u "Skijalištima Srbije", popunjeni su do kraja februara.
Dolaze i turisti iz Rumunije, Grčke, Turske i bivše SFRJ - kaže Ljevnaić.