Tema - Srbija

Manje radnika s Balkana problem za nemačke građevinare

U prvoj polovini ove godine izdata je samo 4.801 viza, dok je 2019. godine izdato ukupno 27.259 viza za radnu snagu iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije.

Diseldorfski list Rajniše post piše da su razlog za znatno manje izdatih viza, u okviru takozvanog Pravila za Zapadni Balkan, ograničenja javnog života koja su usledila nakon proglašenja pandemije. U mnogim zemljama nemačka diplomatska predstavništva koja izdaju vize radila su samo ograničeno.

Istovremeno, građevinske firme u Nemačkoj upozoravaju da će imati velikih problema s radnom snagom ukoliko pojednostavljena pravila za dobijanje vize ne budu produžena i nakon decembra.

Bez takozvanog Pravila za Zapadni Balkan, samo bi Građevinska udruženja Severne Rajne Vestfalije "odjednom ostala bez 52.000 radnika", izjavio je za list Rajniše post direktor udruženja Herman Šulte-Hiltrop. "Onda bi 2021. imali situaciju da radovi na gradilištima u oblasti izgradnje stambenog prostora moraju i potpuno da se obustave."

Pravilo za Zapadni Balkan do 2023. godine

U julu je saopšteno da bi Nemačka trebalo da produži posebnu dozvolu koja omogućava dolazak radnika sa Zapadnog Balkana.

Agencija DPA, koja je imala uvid u nacrt uredbe Ministarstva za rad, piše da će tzv. Pravilo za Zapadni Balkan iz 2016, koje ističe u decembru ove godine, ostati na snazi do 2023. Godišnje će u zemlju na taj način ubuduće u Nemačku moći da uđe najviše 25.000 radnika.

To pravilo pojednostavljuje pristup radnika nemačkom tržištu rada: omogućava lakše dobijanje vize i bez znanja nemačkog jezika i poslovnih kvalifikacija. Uslov za dobijanje vize je da podnosilac zahteva dostavi radni ugovor i da to odobri Savezna agencija za rad.

Šulte-Hiltrop pozdravlja planove nemačke vlade o produženje Pravila za Zapadni Balkan, ali ne shvata zašto se kao gornja granica navodi 25.000 radnika godišnje.

"Radi se o poslovima za koje ovde kod nas nećete naći nikoga – kao recimo stručnjaci za armaturne mreže", izjavio je za Rajniše post Šulte-Hiltrop, ali i ukazao na to da će narednih godina zbog starosti 150.000 od ukupno 850.000 zaposlenih u građevinskoj industriji prestati da radi.

Šulte-Hiltrop smatra da gornja granica od 25.000 ljudi samo "nepotrebno zaoštrava ionako već napetu situaciju".