Špinat je jedna od najlakših biljaka za uzgoj u plasteniku i nezaobilazna kultura u jesenjem i proljetnom ciklusu.
Za njegov rast nije potrebno mnogo - malo vode, nešto sunca dok ne nikne iz zemlje, a nakon toga dovoljno je samo redovno otvaranje i provjetravanje plastenika.
Upravo zbog jednostavne njege, špinat je omiljen među proizvođačima koji žele brz i siguran prinos.Za plasteničku proizvodnju preporučuju se sorte Matador, Rembrant, Giant Winter i Butterfly.
Matador je najpoznatija i najčešće birana sorta, otporna na niske temperature i vrlo prilagodljiva.
Rembrant se izdvaja po ujednačenim, tamnozelenim listovima i odličnom kvalitetu za svježu potrošnju, a posebno je cijenjen za uzgoj baby špinata.
Ostale sorte poput Giant Winter i Butterfly takođe daju stabilan prinos u plasteničkoj proizvodnji.
Nakon sjetve špinata potrebno je obilno zaliti plastenik i zatvoriti ga kako bi se zemlja što brže zagrijala i ubrzalo nicanje.
Idealni razmak za sjetvu je 10-15 cm između redova, dok u redu biljke same sebi nađu prostor jer se sjetva radi u nizu. Ovako posađen špinat omogućava dobar razvoj listova, lakše održavanje vlage i jednostavniju berbu.
Dvije mogićnosti berbe
Prednost špinata je što nudi fleksibilnost prilikom berbe:
Baby špinat - mladi, nježni listovi se mogu brati već nakon 30-ak dana, što ga čini atraktivnim i brzim proizvodom za tržište.
Klasična berba - špinat se može brati zajedno sa stabljikom, dok se korijen ostavlja u zemlji. Iz korijena će biljka potjerati novi rast. Taj drugi prinos neće biti jednak kao prvi, ali ipak daje dodatnu količinu koja se može iskoristiti.
U plasteničkoj proizvodnji, prosječan prinos špinata za sortu Matador iznosi oko 2,5 do 3 kg/m2, odnosno 25 - 30 tona po hektaru. Rembrant u prosjeku daje 2 do 2,5 kg/m2, posebno je pogodan za baby berbu gdje je brži obrt i češće košenje.
Ostale sorte (Giant Winter, Butterfly) - daju slične rezultate, zavisno od njege i termina sjetve.
Na površini od 1.000 metara kvadratnih plastenika može se očekivati prinos od 2 do 3 tone špinata, što u kombinaciji s trenutnom cijenom daje vrlo dobar ekonomski rezultat. Naime, na pijacama trenutno postiže cijenu od 5 KM po kilogramu, što ovu kulturu čini isplativom i sigurnom za proizvođače, piše Agroklub.