Uz subvencije države, privreda će i naredne godine moći da dobije obrtna sredstva i novac za investicije. I građani će uz povoljne zajmove moći da kupuju automobile, stanove, traktore, građevinske mašine i nameštaj, ali će obim kredita najverovatnije biti manji. Na ovaj način, vlasti bi poslušale Međunarodni monetarni fond koji im je tokom poslednje revizije kreditnog aranžmana sugerisao da subvencionisane zajmove svedu na najmanju moguću meru. Pre mesec dana banke su prestale da odobravaju subvencionisane keš kredite kojima su građani najviše kupovali hranu i plaćali komunalne usluge. Takvih zajmova neće biti ni naredne godine, ali će se nastaviti sa ostalim programima podrške privredi i građanima. Biće kredita za likvidnost, investicije i automobile. Neće se ukidati ni potrošački zajmovi.
Uz subvencije države, privreda će i naredne godine moći da dobije obrtna sredstva i novac za investicije.
I građani će uz povoljne zajmove moći da kupuju automobile, stanove, traktore, građevinske mašine i nameštaj, ali će obim kredita najverovatnije biti manji, saznaje „Blic” u Vladi Srbije. Na ovaj način, vlasti bi poslušale Međunarodni monetarni fond koji im je tokom poslednje revizije kreditnog aranžmana sugerisao da subvencionisane zajmove svedu na najmanju moguću meru.
Pre mesec dana banke su prestale da odobravaju subvencionisane keš kredite kojima su građani najviše kupovali hranu i plaćali komunalne usluge. Takvih zajmova neće biti ni naredne godine, ali će se nastaviti sa ostalim programima podrške privredi i građanima, potvrdili su za „Blic” u Ministarstvu ekonomije.
- Biće kredita za likvidnost, investicije i automobile. Nećemo ukidati ni potrošačke zajmove. Nastavićemo sve programe iz paketa mera za ublažavanje krize i o svemu tome smo obavestili MMF. Da li će, međutim, subvencija biti u obimu kao do sada videćemo na kraju godine, kada sagledamo makroekonomske podatke i potrebe privrede i građana - kaže Nebojša Ćirić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije, i dodaje da je prema proceni MMF, oko 40 odsto ovogodišnjeg privrednog rasta ostvareno zahvaljujući vladinim merama.
Od početka prošle godine država je građanima i privredi odobrila više od 250.000 kredita, od čega oko 200.000 u ovoj godini. Građani su uzeli 166.000 gotovinskih kredita, blizu 40.000 potrošačkih i oko 22.000 kredita za automobile, odnosno kupovinu „punta“. Kriza je preduzeća naterala da se bore za obrtna sredstva, pa su najviše tražili kredite za likvidnost. Sredstva za investicije koristilo je tek oko 1.300 privrednih subjekata.
Povoljne kamate sa jedne strane, i potreba za novcem, s druge, argumenti su bankara za dalji rast tražnje.