Nastavak trenda slabe ekonomske aktivnosti

Bez autora

May 13 2015

Ekonomska aktivnost u BiH tokom proteklih nekoliko godina jedva da se povećavala. Tako, u 2014. godini je, prema procjeni DEP‐a, ostvaren tek skroman ekonomski rast od svega 1%, nakon skromne stope od 0,7% u 2013., te blage recesije (0,6%) u 2012. godini. Time se nameće zaključak da je BiH daleko od željenog puta konvergiranja životnog standarda ka EU prosjeku, navodi se u analizi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH. Nažalost, malobrojni dostupni indikatori iz prva dva mjeseca ukazuju na nastavak takvog trenda i početkom 2015 godine. Na to prije svega ukazuje skroman rast robnog izvoza od 2,6% i smanjenje industrijske proizvodnje od 1,2% u odnosu na dva mjeseca 2014 godine. S druge strane, smanjenje vrijednosti robnog uvoza od 3,8% bi moglo ukazivati na negativan trend domaće tražnje kao glavnog faktora kratkoročnog ekonomskog rasta u BiH.

Ekonomska aktivnost u BiH tokom proteklih nekoliko godina jedva da se povećavala.

Tako, u 2014. godini je, prema procjeni DEP‐a, ostvaren tek skroman ekonomski rast od svega 1%, nakon skromne stope od 0,7% u 2013., te blage recesije (0,6%) u 2012. godini. Time se nameće zaključak da je BiH daleko od željenog puta konvergiranja životnog standarda ka EU prosjeku, navodi se u analizi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

Nažalost, malobrojni dostupni indikatori iz prva dva mjeseca ukazuju na nastavak takvog trenda i početkom 2015 godine. Na to prije svega ukazuje skroman rast robnog izvoza od 2,6% i smanjenje industrijske proizvodnje od 1,2% u odnosu na dva mjeseca 2014 godine. S druge strane, smanjenje vrijednosti robnog uvoza od 3,8% bi moglo ukazivati na negativan trend domaće tražnje kao glavnog faktora kratkoročnog ekonomskog rasta u BiH. Drugim riječima, ovo kretanje uvoza se teško može smatrati pozitivnim kretanjem uprkos relativno (u odnosu na prethodne godine) visokoj pokrivenosti uvoza izvozom na 62,3%.

Ipak, realno smanjenje vanjske trgovine bi moglo biti nešto slabije. Naime, smanjenje robnog izvoza i uvoza bi djelomično moglo biti posljedica smanjenja izvoznih i uvoznih cijena na što djelomično ukazuje deflacija potrošačkih cijena od 0,8% (obzirom da značajan dio potrošačkih dobara dolazi iz uvoza).

Pri tome, kad je u pitanju domaća tražnja posebno ohrabruje realni rast prometa maloprodaje od čak 8% u odnosu na prva dva mjeseca prethodne godine.

U narednom periodu se očekuje jačanje ekonomskog rasta i zaposlenosti u okruženju koje bi trebalo osigurati značajan rast ne samo bh. izvoza nego i domaće tražnje u značajnoj mjeri finansirane inostranim prilivima. Prema posljednjim (zimskim) projekcijama DG ECFIN‐a, očekuje se postepeno jačanje ekonomskog rasta euro zone sa stopom od 1,3% u 2015. uz izlazak Italije i Hrvatske iz recesije. Konačno, rast u 2015. bi mogao biti podstaknut normalizacijom hidrološke situacije i remonta u elektranamau BiH čime bi automatski bio ostvaren dvocifren rast proizvodnje i izvoza električne energije.