Nema više jeftinog zajma

Bez autora
Apr 03 2012

Sredinom aprila Izvršni odbor NBS smanjiće obaveznu rezervu bankama. Korekcija naniže biće minimalna, mada su očekivanja od ove odluke velika. Pre svega, u centralnoj banci veruju da bi ona mogla da stabilizuje kurs i inflaciju, smanji troškove kreditiranja, odnosno otvari mogućnost za veća zaduživanja privrede. Ipak, bankari i ekonomisti ne kriju da su skeptični da će NBS smanjenjem obavezne rezerve postići taj efekat. Imajući u vidu da novi način obračuna povećava učešće skuplje valute, u ovom slučaju dinara u ukupnoj obaveznoj rezervi, ne očekuje se smanjenje cene kredita. Računica je takva da što banka efikasnije upravlja svojom likvidnošću, to će se ova mera negativnije odražavati na nju i biće manje prostora za snižavanje kamatne stope na kredite. Smanjivanje obavezne rezerve je poslednja mera koju može jedna centralna banka da primeni, ako referentnom kamatom i intervencijama na deviznom tržištu ne može da postigne pre svega stabilnost kursa. S druge strane, zaduživanje građana i privrede, zbog visokog rizika zemlje, ne može da bude jeftinije.

Nema više jeftinog zajmaKako "Novosti" saznaju, sredinom aprila Izvršni odbor NBS smanjiće obaveznu rezervu bankama.

Korekcija naniže biće minimalna, mada su očekivanja od ove odluke velika. Pre svega, u centralnoj banci veruju da bi ona mogla da stabilizuje kurs i inflaciju, smanji troškove kreditiranja, odnosno otvari mogućnost za veća zaduživanja privrede. Ipak, bankari i ekonomisti ne kriju da su skeptični da će NBS smanjenjem obavezne rezerve postići taj efekat.

Imajući u vidu da novi način obračuna povećava učešće skuplje valute, u ovom slučaju dinara u ukupnoj obaveznoj rezervi, ne očekuje se smanjenje cene kredita.

- Računica je takva da što banka efikasnije upravlja svojom likvidnošću, to će se ova mera negativnije odražavati na nju i biće manje prostora za snižavanje kamatne stope na kredite - konstatuje Sonja Miladinovski, član IO Sosijete ženeral banke.

Prema rečima Đorđa Đukića, profesora Ekonomskog fakulteta u Beogradu, smanjivanje obavezne rezerve je poslednja mera koju može jedna centralna banka da primeni, ako referentnom kamatom i intervencijama na deviznom tržištu ne može da postigne pre svega stabilnost kursa. S druge strane, zaduživanje građana i privrede, zbog visokog rizika zemlje, ne može da bude jeftinije.

- Visok kreditni rizik postoji zbog mogućnosti gubitka zaposlenja građana, a samim tim i porasta nenaplativih zajmova, privrednog rasta koji će do kraja godine biti na nuli i spoljnih faktora kao ulaženje evrozone u recesiju - naglašava Đukić.

- Ozbiljne banke će, pre svega, dobro upravljati rizicima po cenu i manjeg profita. To znači, pre svega, manje i nikako jeftinih kredita.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik